Osude iz Hrvatske zbog spomenika Puniši Račiću u Crnoj Gori

Lokalni crnogorski mediji javili su da je postavljanju spomenika na imanju rodne kuće Puniše Račića prisustvovalo oko 300 ljudi.

Račić je, kako su preneli crnogorski mediji, spomen-ploču dobio kao učesnik oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, narodni poslanik u Skupštini Jugoslavije i nosilac "Albanske spomenice".

Hrvatsko nacionalno veće Crne Gore i Hrvatska seljačka stranka (HSS) osudili su otkrivanje spomenika Račiću u Slatini.

Rukovodstvo aktuelne Hrvatske seljačke stranke tim povodom je zatražilo od vlasti u Zagrebu da hitno upute najoštriju protestnu notu vladi Crne Gore zbog otkrivanja spomen-ploče Račiću, koga smatraju atentatorom na utemeljitelja HSS-a i, kako navode, istaknutog hrvatskog političara Stjepana Radića i druge hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u Beogradu.

"Nad tim varvarskim činom i danas se grozi celi civilizovani svet", navedeno je u saopštenju HSS-a.

Podseća se da je Hrvatski sabor 20. jun proglasio Danom sećanja na Stjepana Radića i junske žrtve atentata u, kako kažu, beogradskoj skupštini 1928. godine.

"Ovaj bogohulni i primitivni čin duboko vređa ne samo članove Hrvatske seljačke stranke, već i hrvatski narod u celini", navodi se u saopštenju u kojem se dodaje da HSS zato traži od vlade i ministarstva spoljnih i evropskih poslova da preduzmu sve u cilju trenutnog uklanja spomenika Račiću, koga nazivaju "krvnikom i atentatorom".

Račić je 1928. godine ubio hrvatske poslanike Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a smrtno ranio Stjepana Radića. Tada je ranio još dvojicu – Ivana Granđu i Ivana Pernara.

Inicijativu da se u njegovom rodnom mestu postavi spomen-obeležje pokrenulo je bratstvo Račića, koje su podržali meštani Slatine, prenosi RTCG.

Samo pre godinu dana Crna Gora je uputila protestnu notu ambasadi Hrvatske u Podgorici, povodom podizanja spomenika Miri Barešiću u Dragama kod Pakoštana, istakavši da treba imati u vidu da je reč o čoveku pravosnažno osuđenom za ubistvo Vladimira Rolovića, jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj 1971. godine.

Crna Gora je u noti izrazila očekivanje da će se hrvatska vlada ograditi od tog, kako su naveli, "necivilizacijskog čina, s obzirom na to da je Vladimir Rolović bio istaknuti borac protiv fašizma i istaknuti jugoslovenski i crnogorski diplomata".

Zbog podizanja spomenika Barišiću protestnu notu hrvatskim vlastima uputio je i Beograd. Spomenik Barešiću, međutim, nije uklonjen.