SNV: 331 napad na Srbe u Hrvatskoj tokom 2016.

"Ovo nije 331 izolovan slučaj, već 331 prostor iza kojih se nalazi na stotine drugih slučajeva koje je teško popisati. Ne radi se o izolovanim slučajevima već o fenomenu koji se širi i koji je s margina ušao u javni prostor", poručio je predsednik SNV-a Milorad Pupovac.

Pupovac je, kako je naveo, uveren da će se trend diskriminacije nastaviti s obzirm na to da je prošle godine došlo do drastičnog porasta pojava kojima se, kako je rekao, diskriminišu Srbi u Hrvatskoj.

"Podatke smo beležili po prijavama pojedinaca i iz različitih medija", rekla je Tamara Opačić, autorka biltena SNV-a koji donosi pregled podataka o govoru mržnje, etničkoj netrpeljivosti i istorijskom revizionizmu.

Opačićeva smatra da će se takav trend nastaviti, na što ukazuje i događaj u Sinju gde je na pravoslavnoj crkvi osvanuo grafit ustaškog pozdrava "Za dom spremni", a slično je zabeleženo tokom prošlog meseca u Bjelovaru.

"Najveći skok je uočen u načinu izveštavanja medija jer je, pored desničarskih portala koji bez sankcionisanja promovišu ustaški režim ili negiraju holokaust ili genocid, a diskriminatorski govor uočen i na HRT-u", rekla je Opačićeva.

Zabrinjava, kaže, i podatak da je tokom prošle godine zabeleženo ukupno 16 fizičkih napada na pripadnike srpske manjine.

U Hrvatskoj je javnosti najviše odjeknuo slučaj mladića Jovana Matijevića, prebijenog u Okučanima, po čijem svedočenju je uzrok napada bila njegova srpska nacionalnost, ali je policija jednako tretirala i njega i napadače.

"Policija je celi slučaj vodila po prekršajnom postupku, zbog čega će i žrtva i napadači biti novčano kažnjeni", navela je ona.

Takođe je zabeležen rekordan broj od 42 izjave i postupaka javnih osoba koje su otvorene promovisale ustaštvo i koristile govor mržnje ili druge oblike verbalnog nasilja, a dobar deo tih izjava potekao je od dela katoličkog sveštenstva, rekla je Opačićeva.

Dok su pripadnici srpske zajednice preklani primili nekoliko uvredljivih pisama i poruka preko društvenih mreža, u 2016. zabilježeno je njih 62, najviše na račun SNV-a i redakcije nedeljnika "Novosti", a deo tih poruka sadržavao je i pretnje smrću.

"Posebno brine što je tokom prošle godine zabeležen dosad najveći broj okupljanja i uličnih akcija kojima se pozivalo na progon Srba i oduzimanje njihovih Ustavom i zakonom zagarantiranih prava. Najveći broj takvih akcija prošao je bez reakcije represivnog aparata, pre svega policije", kaže Opačićeva.

Među takvim akcijama izdvojila je prošlogodišnji protest ispred Agencije za elektronske medije, na kojem se uzvikivalo "Za dom spremni", ali policija nije kaznila ni jednu osobu.

U dokumentu je kritikovana javna promocija filma Jakova Sedlara "Jasenovac. Istina", koji se zasniva na, kako se navodi, nizu falsifikata.

"Taj se film prikazivao u nekim hrvatskim školama dok je istovremeno u jednoj šibeničkoj školi zabranila izložba o Ani Frank", istakla je Opačićeva.

Zamerila je i to što je ploča u Jasenovcu s natpisom "Za dom spremni" prošla bez reakcije represivnog aparata i tamo stoji već četiri meseca.

"Najveći broj antidiskriminacijskih zakona se zapravo ne sprovodi u praksi", zaključila je Opačićeva.

Bilten koji su predstavili, kaže Pupovac, radili su kao "ustavni patrioti ove zemlje". Ovim što govorimo, stvaramo osnovu da zakonodavac zna prepoznati pojavu govora mržnje, utvrdio je šef SNV-a.

Vlada je, ističe Pupovac, očito mislila da se to neće širiti i rasti, da će demokratske poruke Vlade biti dovoljne da to zaustave, no to se ne događa.

"Vlada očito mora početi govoriti jezikom koji će te grupacije razumjeti", poručio je Pupovac.

Ovo je, kaže, prošlost koja nam oduzima sadašnjost i budućnost, ali ne samo pripadnicima srpske zajednice, već i samoj Vladi.

Na pitanje dovode li takvi podaci u pitanje podršku SDSS-a Vladi Pupovac je odgovorio da "SDSS i dalje podržava Vladu i očekuje da će zajedno sa ostalim zastupnicima znati i moći reći "ne" toj pojavi".