SAD izručile BiH Azru Bašić, osumnjičenu za ratni zločin

Vlasti Sjedinjenih Američkih Država izručile su Bosni i Hercegovini Azru Bašić, osumnjičenu za zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti počinjene na području Dervente tokom 1992. godine.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da je Azra Bašić, državljanka Hrvatske, danas na sarajevskom aerodromu izručena pravosuđu BiH.

Bašićeva se tereti da je od aprila do juna 1992. godine na području Dervente lično ubila jednog civila i učestvovala u "namernom nanošenju snažnog telesnog i duševnog bola i patnje, kao i mučenju većeg broja civila srpske nacionalnosti koji su bili zatočeni u Domu JNA u Derventi".

Ona je posle rata napustila BiH i emigrirala u Kentaki, u SAD, posle čega je zajedničkim radom pravosuđa BiH i američkih vlasti locirana, uhapšena i procesuirana zbog prevare, odnosno davanja netačnih podataka američkim imigracionim vlastima o učešću u ratu u BiH.

S obzirom na to da je na osnovu zahteva pravosuđa BiH za njom raspisana poternica, vlasti SAD su sprovele postupak njene ekstradicije i izručenja pravosuđu Bosne i Hercegovine.

U saopštenju se ističe da Tužilaštvo BiH sa partnerskim agencijama i institucijama širom sveta intenzivno radi na pronalasku, izručenju BiH i procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine, koji beže od pravde i pokušavaju da se sakriju u inostranstvu.

"Taj proces ćemo nastaviti sa ciljem borbe da ratni zločini ne ostanu nekažnjeni", navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Bašićeva je bivša je pripadnica 111. riječke brigade hrvatske vojske koja je učestvovala u Ratu u Bosni i Hercegovini 1992–1995. Optužena je za mučenje Srba u logorima za Srbe, od Bosanskog Broda do Dervente.

Zbog svoje svireposti nosila je nadimke "Krvava Azra" i "Azra dva noža". Učestvovala je u mučenju na desetine srpskih zarobljenika, a u najmanje tri logora je bila aktivna i to u periodu april–jul 1992. godine.

Azra Bašić je sa mužem emigrirala u SAD, u gradić Ročester krajem 1990-ih, gde je krila svoj identitet. U SAD je radila razne poslove, posle se i razvela. Tamo je dobila državljanstvo SAD.

Prvi put je optužena za ratne zločine 1993. godine od Tužlaštva Republike Srpske, prema optužnici Okružnog suda u Doboju, a 2004. ju je locirao Interpol u američkoj državi Kentaki. Oktobra 2006. za njom je raspisana i međunarodna poternica.

Tužilaštvo BiH je uputilo zahtev za izručenje tek februara 2007. godine. Američke vlasti su tražile dodatne dokaze osim onog što je poslato. To je učinjeno aprila 2010. godine.

Marta 2011. godine uhapsio ju je FBI i potom predao okružnom sudu u Leksingtonu. U kući gde je uhapšena kod porodice Loman nađena je veća količina oružja bez dozvole. Jula 2012. američki savezni sud je doneo odluku da ne postoje prepreke za njeno izručenje BiH.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
20° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи