Đukanović na fresci u podgoričkoj crkvi?

Na ktitorskoj fresci u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici oslikan je lik sličan premijeru Milu Đukanoviću, a podgorički paroh Velibor Džomić nije želeo ni da potvrdi, ni da demantuje da je u pitanju aktuelni predsednik Vlade Crne Gore.

"Ima nekih koji u jednom liku na ktitorskoj fresci prepoznaju Đukanovića, a drugi ne. To je i razumljivo, jer freske, pored svoje sakralnosti, imaju i umetnički izraz, tako da nije čudno da se desi da neki jedno delo posmatraju na jedan, a drugi na drugi način. Ili, što bi se reklo u onoj pesmi - možda jeste, možda nije", rekao je Džomić.

Pozvao je sve koje interesuje da li se na ktitorskoj fresci nalazi i Đukanovićev lik, da dođu u Saborni hram Hristovog vaskrsenja i sami pogledaju.

"U svakom slučaju, imaju garantovano pravo na sopstveni doživljaj", rekao je Džomić listu Vijesti.

Džomić je istakao da nije nepoznato da je Vlada Crne Gore veliki dobrotvor Sabornog hrama u Podgorici.

"Nije nepoznato da je Vlada Crne Gore veliki dobrotvor Sabornog hrama u Podgorici, kao što nije nepoznato ni to da je mitropolit Amfilohije, na prijemu patrijaraha kod premijera, Vladi Crne Gore uručio i gramatu za učinjeno dobročinstvo. Na isti način su odlikovani i drugi koji su, shodno svojim mogućnostima, pomogli završetak izgradnje hrama", naveo je Džomić.

Upitan da li ima i nekih drugih političara u živopisu, on je rekao da ih "ima na različite načine".

"Neki su se svojim prilozima ugradili u lepotu hrama i tako se nalaze u njemu. Ima, međutim, i onih koji su svoje mesto u živopisu obezbedili atakovanjem na crkvu u vremenu koje je iza nas", rekao je Džomić.

Na ktitorskoj fresci, koja se nalazi u blizini glavnog ulaza, oslikano je kako mitropolit Amfilohije predaje hram Isusu Hristu.

Na istoj fresci oslikani su i pokojni patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle sa oreolom sveca, pokojni patrijarh moskovski Aleksije Drugi, pokojni arhiepiskop atinski Hristodulos, arhitekta hrama Predrag Ristić, protomajstor Momčilo Stanojević, sveštenici i narod.

Na freskama se sveci slikaju sa oreolima, a ktitori bez oreola. Kamen temeljac za izgradnju hrama 9. avgusta 1993. postavila su tri patrijarha, vaseljenski Vartolomej, srpski Pavle i moskovski Aleksije.

Hram Hristovog vaskrsenja građen je dve decenije, a osveštan je 7. oktobra prošle godine u okviru obeležavanja 1.700. godišnjice Milanskog edikta.