Krv nacionalne boje

Hrvatski Internet portal "javno.hr", je objavio da se Ivica Lovrić koji živi u Golubincima kod Stare Pazove i koji je krv dao već 44 puta, prekjuče odazvao pozivu na davanje krvi zbog nestašice krvi u šibenskim bolnicama.

U službi za transfuziju šibenske bolnice testirali su uzorak njegove krvi i pripremili ga za transfuziju, ali kad su ga pitali odakle je i kad im je rekao da je iz Srbije, lekarka je otišla na konsultacije, a kad se vratila, rekla mu je da mu ne može uzeti krv, pitajući ga kako bi sutra bilo osobi kojoj tu krv trebaju dati i kažu joj da je srpska.

Lovrić je bolnicu napustio šokiran, pitajući se kakve veze ima čija je krv, pogotovo u momentu kad su bolničke zalihe prazne.

Direktor bolnice Željko Burić rekao je da je Lovrić prekjuče došao na transfuziju dati krv gde su mu, kako mu je rekla šefica tog odelenja, pristojno objasnili kako prema hrvatskim zakonima samo hrvatski državljani mogu dati krv.

"Nažalost, tako je, kako je", kaže Burić i dodaje da u bolnici ne bi mogla biti data krv bilo kog stranca, pa makar falilo domaće krvi.

Nakon što je priča dospela u medije, direktor bolnice Željko Burić izjavio je da je zatražio istragu slučaja uz mogućnost podizanja tužbe protiv nesuđenog davaoca, tvrdeći da se u šibeničkoj bolnici ništa slično nije dešavalo.

Ministarstvo zdravstva i socijalnog staranja nije se izjasnilo, a Zavod za transfuziju u Zagrebu potvrdio je stav da stranci ne mogu davati krv, pozivajući se na pravilnik iz 1999. u kome se to navodi, ali koji je stavljan van snage otkako je 2006. donet novi zakon i pravilici koji iz njega proizlaze i koji državljnatsvo ne uzimaju kao kriterijum za davanje krvi.

Predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac smatra da je incident u Šibeniku nedopustiv rasizam, ističući da nije znao da postoji "srpska krv" i da se takav slučaj ne bi smeo tolerisati ni u Hrvatskoj u kojoj se, kako kaže, i inače svašta toleriše.

I predsednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac takođe nikad nije čuo za zakon kojim se strancima zabranjuje davanje krvi, a da bi ga ako postoji trebalo promeniti jer se prema svim ljudima treba odnositi jednako.

"Ako je lekarka odbila nekoga kao državljanina Srbije, to je eklatantan primjer diskriminacije i naročito štetan događaj i za Hrvatsku, jer se pokazuje da neko ko želi dati krv nije podoban za to", ističe Banac, koji očekuje da će lekarka biti kažnjena, a zakon, ako to ustinu predviđa, biti izmenjen.

Osim što je Lovrić 44 puta dao krv, porodica kod koje je smešten, a koji su njegovi dugogodišnji prijatelji, kaže da je Lovrić tokom rata pomagao Hrvatima u Srbiji i da je dokazani prijatelj Hrvatske.

U Šibeniku je Lovrić sada bio prvi put i primljen je uz gostoprimstvo, ali mu, kako je rekao, nije ispunjena želja da iskoristi letovanje u Šibeniku kako bi dao krv Hrvatima.