UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba

Predstavnik UNHCR u Hrvatskoj Terens Pajk rekao je da se "u Hrvatsku do sada vratilo oko 133.000 Srba, što je otprilike polovina onih koji su izbegli tokom rata", ističući da su glavne prepreke povratku teškoće u zapošljavanju i obnovi.

Pajk je na konferenciji o revitalizaciji ruralnih zajednica u područjima od posebnog državnog staranja, održanoj u Zagrebu, rekao da se za povratak izjašnjava "manji broj od oko 57.000 Srba iz Hrvatske koji su još u statusu izbeglice".

Napomenuvši da po regionalnom sporazumu četiri zemlje, koji se sprovodi od 2012. do 2016. godine, treba rešiti slučajeve 8.500 povratničkih porodica u Hrvatsku, Pajk je dodao da stanovanje ne znači i održivi povratak.

Henrik Ofštad, ambasador Norveške koja je ove godine donirala značajna sredstva u program, izjavio je da projekti koji nisu skupi i podstiču napore na lokalnom nivou daju "zapanjujuće rezultate".

"Zagreb je glavni grad Hrvatske u kome se donose odluke, ali je on udaljen od ruralnih područja povratka, zbog čega se iz zagrebačke perspektive ne može steći realna slika stanja", rekao je Ofštad, ukazujući na konkretne primere teškoća s kojima se suočavaju povratnici.

"Dugotrajno je i skupo uknjižiti se u vlasništvo nekretnine, javne službe još nisu dovoljno od pomoći povratnicima, a kako fali informacija, ne zna se kakve su potrebe povratnika i lokanih sredina", rekao je Ofštad.

Predsednica udruženja Mi iz Splita, Nives Ivelja, podsetila je na brojne aktivnosti od 1994. godine u šta su bile uključene i ambasade Holandije, Belgije i Norveške, kao i UN, UNHCR, UNDP i brojne međunarodne nevladine organizacije.

"U 40 lokalnih zajednica sproveli smo 55 projekata vrednih od 11.000 do 30.000 evra, kao i brojne kurseve edukacije i seminare", rekla je Ivelja.

Po rečima Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, mora postojati međuzavisnost između razvoja i povratka.

"Zagovornici ravnomernog razvoja regiona u Hrvatskoj su pre svega predstavnici Srba u Hrvatskoj", rekao je Bagić ističući da zbog povratnika brojne lokalne sredine dobijaju sredstva.

Bagić je dodao da je kroz razvojne programe na područja od posebnog državnog staranja, kroz sredstva agencija UN, USAID-a, drugih organizacija i vlade Hrvatske, uloženo minimalno 200 miliona evra.

Predstavnici lokalnih sredina i nevladinih organizacija koje deluju u njima govorili su o teškoćama i postignutim uspesima, bilo kroz društvene, bilo kroz ekonomske aktivnosti.

Nives Ivelja je u izjavi za Tanjug program ocenila uspešnim.

"Za nas su povratak i revitalizacija povratničkih krajeva vrlo važni i zato je važno da se pronađe energije, i u zajednici i kod povratnika, što nije lako", dodala je Ivelja.