Godišnjica zločina na Koranskom mostu

Danas se navršava 20 godina od ubistva 13 pripadnika rezervnog sastava bivšeg JNA na Koranskom mostu u Karlovcu, u Hrvatskoj, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar Veritas.

Pripadnici MUP-a i Zbora narodne garde Republike Hrvatske u Karlovcu, ispred mosta na Korani, zaustavili su dva vojna kamiona u kojima su se iz kasarne "Mekušje" u kasarnu "Logorište" prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA koji su nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni odložili oružje.

Grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pešice preko Koranskog mosta.

Na mostu 13 ljudi likvidirano je, a od četvorice preživelih trojica, među kojima i jedan teško povređen, spasli su se skokom sa mosta, dok se četvrti sa teškim povredama iskobeljao ispod mrtvih saboraca, navodi Veritas.

Za ovaj zločin Okružno tužilaštvo u Karlovcu maja 1992. podiglo je optužnicu protiv Mihajla Hrastova, pripadnika "posebne jedinice policije Policijske uprave Karlovac" zbog krivičnog dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava.

Županijski sud u Karlovcu je tri puta 1993, 2002. i 2007, optuženog oslobađao optužbe "zbog postupanja u nužnoj odbrani", a Vrhovni sud Hrvatske (VSH) ukidao je prve dve oslobađajuće presude 1994. i 2004. i predmet vraćao na ponovno suđenje istom sudu.

Maja 2009. ukinuo je treću oslobađajuću presudu prvostepenog suda i Hrastova proglasio krivim, osudivši ga na osam godina zatvora, iako je za ovo delo propisan minimum od 10 godina, da bi mu presudom od 24. novembra 2009, odlučujući u trećem stepenu po žalbama optužbe i odbrane, smanjio kaznu na sedam godina.

Presudu VSH decembra 2010. ukinuo je Ustavni sud Hrvatske, jer nije javno objavljena, već je optuženom pismeno uručena dan kasnije, posle čega je Hrastov, nakon kraćeg boravka u zatvoru, ponovo na slobodi, a najavljeni glavni pretres, peti po redu, još nije zakazan.

Ni nadležno tužilaštvo se još ne oglašava po pitanju proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce zločina.

Ovaj proces je rekorder po dužini većoj od 19 godina, a maratonsko u većem delu i farsično suđenje pokazuje nespremnost suočavanja hrvatske države sa tamnijom stranom nedavne prošlosti, što ne doprinosi ni utvrđivanju istine, ni pomirenju, a ponajmanje pravdi za žrtve, navodi Veritas.

Veritas navodi da hrvatski sudovi u suđenjima za ratne zločine koriste dvostruke standarde, a da je ovakva presuda sramotna za hrvatsko pravosuđe i ponižavajuća za žrtve i njihove porodice, vojsku kojoj su pripadali i narod iz kojeg potiču.