Читај ми!

Amnesti traži rešavanje sudbine nestalih u BiH

Povodom Međunarodnog dana nestalih. 30. avgusta, svetska organizacija za ljudska prava Amnesti internešnel pozvala je vlasti BiH da se posvete rešavanju više od 8.000 nerešenih slučajeva prisilnih nestanaka tokom rata 1992-1995. Amnesti traži i da se porodicama nestalih obezbedi pristup istini i pravosuđu, kao i njihgova socijalno-ekonomska prava.

Tokom jula i avgusta stotine aktivista Amnesti internešnela su poslale pisma Denisu Zvizdiću, predsedavajućem Saveta ministara BiH sa zahtevom da počne sprovođenje Zakona o nestalim osobama iz 2004. godine, prenosi Beta.

Taj zakon nalaže državi da uspostavi fond za podršku porodicama nestalih, što je od ključnog značaja za garantovanje njihove socijalna i ekonomska prava.

Kako ističe Amnesti, mnoge od tih porodica su osiromašile, izgubivši jedinog hranitelja tokom rata. Fond je od bitne važnosti i za organizacije za podršku tim porodicama i za zalaganje za bolji pristup dokumentaciji.

Amnesti internešnel poziva vlasti BIH i da obezbede adekvatna sredstva za Institut za nestale osobe čije se finansiranje smanjuje iz godine u godinu, što je dovelo do nedostatka adekvatnih tehničkih i ljudskih resursa, premalo kapaciteta za nove ekshumacije, a dovelo je i do duge i ograničene verifikacije dokaza i identifikacije posmrtnih ostataka.

U saopštenju se navodi da je Udruženje građana Prijedora "Izvor", nevladina organizacija koja radi na otkrivanju sudbine hiljada nestalih na tom području, uključujući i dokumentovanje ekshumacije, prijavilo krupne probleme u prikupljanju informacija o mogućim lokacijama gde su posmrtni ostaci nestalih lica. Iako policijske službe imaju veliki kapacitet, on nikada nije stavljen u stvarnu upotrebu, kaže Amnesti internešnel.

Čitav teret je tako na slabo opremljenim lokalnim odborima koji su kasnije stupili u Institut.

Pored toga, veoma mali broj tužilaca je uključen u procese ekshumiranja. Ponekad prođe i po nekoliko godina pre no što tužilac ispita lokaciju za koju se pretpostavlja da sadrži masovnu grobnicu, napominje Amnesti.

Suđenja za ratne zločine koji se odnose na prisilne nestanke nemaju za ishod nove ekshumacije, čak i u slučajevima zaključenim nagodbom o davanju informacija o lokaciji, navodi Amnesti internešnel.

U saopštenju piše da se "dvadeset godina od kraja rata u Bosni i Hercegovini, ne može više gubiti vreme da se rasvetli sudbina svih koji su nestali, i da se njihovim porodicama da pristup istini, pravdi i odšteti".

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво