Читај ми!

Drugi krug predsedničkih izbora u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su u 19 časova zatvorena birališta na kojima su se građani prethodnih 12 sati izjašnjavali koga žele na čelu najmlađe članice Evropske unije u narednom petogodošnjem mandatu - aktuelnog predsednika i kandidata Socijaldemokratske partije Ivu Josipovića, ili predstavnicu Hrvatske demokratske zajednice Kolindu Grabar Kitarović.

U očekivanju prvih preliminarnih rezultata šestih predsedničkih izbora od sticanja nezavisnosti Hrvatske, koji su protekli bez bitnijih nepravilnosti i incidenata, Državna izborna komisija je objavila da je izlaznost do 16.30 sati bila 48,23 odsto, odnosno građansku dužnost je ispunilo 1.707.976 osoba što ukazuje na mogućnost rekordnog odziva, prenosi Tanjug.

Pravo glasa na izborima ima oko 3,8 miliona birača koji su mogli da glasaju na 6.352 biračka mesta, od kojih je u Hrvatskoj 6.260 a u inostranstvu 92 u 50 država.

Ključna reč protekle predizborne kampanje bila je zajedništvo – Grabar Kitarović traži da "već jednom prestanu podele" i naciju poziva na obnovu jedinstva iz devedesetih. Josipović, s druge strane, svoju politiku sažima u kratkoj proklamaciji da želi da bude predsednik svih građana.

Aktuelni predsednik poručuje da je "spreman za pobedu, a Hrvatska za novu eru politike" i uveren je da će njegova pobeda označiti i kraj duge političke blokade i krize, i biti pobeda tolerantne i demokratske Hrvatske.

Kakav god bio ishod", naveo je Josipović, "poštovaće zrelost i kapacitet hrvatske političke javnosti".

Ukoliko uspe da u finišu izbora pobedi Josipovića, Grabar Kitarović bi bila prva predsednica u istoriji Hrvatske. Građanima je obećala rešavanje privredne, socijalne i sveukupne situacije u Hrvatskoj.

Poručila je da bi uslovila put Srbije u Evropsku uniju i, za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, pa ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorenjeni u Domovinskom ratu.

Izbori za predsednika Hrvatske izazvali su interesovanje i u susednoj BiH, u kojoj živi značajan broj hrvatskih državljana s pravom glasa. Iako je bilo otvoreno 15 biračkih mesta, od kojih deset u Mostaru, upravo u tom gradu su se tokom dana stvarale gužve jer se mnogi glasači nisu na vreme registrovali.

Predsednik se bira na petogodišnji mandat, a prema hrvatskom Ustavu, niko ne može biti biran više od dva puta uzastopno na tu funkciju.

Nakon ustavnih promena iz 2000. godine, ovlašćenja su mu srazmerno mala - sukreiranje spoljne, odbrambene i bezbednosne politike, međutim kako se bira na direktnim izborima ima priličan moralni autoritet.

Izbore je pratilo gotovo 22.000 posmatrača, najviše u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa.

Inače, u prvom krugu iz predsedničke trke su ispali Sinčić i sa 6,30 odsto glasova, kao četvrtoplasirani Milan Kujundžić, kandidat Saveza za Hrvatsku.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво