Hrvatska prodaje Goli otok

Svi zainteresovani pozvani su da do 15. septembra dostave ideje o njihovoj nameni, javlja Jutarnji list, a prenosi Beta.

Nekadašnji ozloglašeni logor za informbirovce na Golom otoku, čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prostiru na 4.500 kvadratnih metara, već godinama propada.

"Hteli bismo da osiguramo uslove da se na Golom otoku napravi memorijalno-turistički kompleks. Tamo postoje delovi koji su predviđeni za turizam. Međutim, nije poenta u tome da mi kao državno telo izmišljamo i predlažemo kako staviti u funkciju te objekte", objašnjava direktor kancelarije Mladen Pejnović.

Kaže da će i na Golom otoku i svugde gde se nude državne nekretnine moći da se radi samo u skladu s prostornim planovima i da će se nekretnine prodavati i iznajmljivati.

Saborski Odbor za ljudska prava, na predlog Udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar", još pre pet godina je pokrenuo inicijativu da se donese poseban zakon o Spomen-području Goli otok.

Ministarstvo kulture saopštilo je početkom godine da nema novca za formiranje i održavanje takvog spomen-područja, podseća Jutarnji list.

Navodi i da se zapuštene zgrade bivšeg zatvora nalaze na jugozapadnoj obali Golog otoka i da se zatvorski kompleks sastoji od upravne zgrade izgrađene 1950. od kamenih blokova koje su ručno klesali zatvorenici.

Tu su ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u kojoj su se nalazili karantin i bolnica, raportna zgrada, kompleks "žica" kako su zatvorenici nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.

Prema podacima Udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar", od 1949. do 1956. oko 16.000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne zbog navodne odanosti Staljinovom režimu.

Njih oko 12.000 kazne je izdržalo na Golom otoku, a 400 ih nije preživelo.

Među 100 ponuđenih nekretnina je i bivša politička škola u Kumrovcu, rodnom mestu doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita u hrvatskom Zagorju, gde su se svojevremeno školovali budući partijski kadrovi.