O ćirilici neće odlučivati referendum

Hrvatski Sabor će doneti novi Ustav države uoči katoličkog Božića, a prema odredbama koje se tiču referenduma neće biti moguće da se smanjuju ljudska prava. Referendum na koji izađe manje od 40 odsto građana neće biti važeći, navodi Jutarnji list.

Nacrt Ustava predviđa i manji broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, umesto 400.000, propisuje 200.000.

Propisana su pitanja o kojima se ne sme odlučivati na referendumu.

Tim odredbama prihvaćen je predlog laburista prema kojem se referendum neće moći raspisati o pitanjima koja ograničavaju ili smanjuju ljudska prava, otkazuju međunarodne ugovore ili su u vezi sa budžeteom, nacionalnom bezbednošću i izborom i imenovanjima u Saboru.

Taj deo važan je za vladajući SDP kako bi se izbeglo raspisivanje referenduma o ćirilici.

Prvi put u istoriji Hrvatske otvara se i mogućnost da se uvedu regioni. Iako je HDSSB tražio da već sada u nacrt promena uđe podela na pet regija, i to Slavoniju i Baranju, Dalmaciju, Grad Zagreb, Jugozapadnu Hrvatsku i Severozapadnu Hrvatsku, SDP to nije prihvatio.

Prihvaćeno je, međutim, da se u Ustav unese definicija da su "jedinice regionalne samouprave županije i regioni".

U svim odredbama Ustava izbačena je reč "područna" i zamenjena rečju "regionalna".

U nacrt ustavnih promena ušla je i odredba da ne zastareva krivično delo teško ubistvo.

Kako bi se izbegla sumnja da je taj predlog u vezi sa Leks Perkovićem, predloženo je da taj član stupi na snagu tek 1. januara, u isto vreme kad i Zakon o pravosudnoj saradnji, odnosno primena evropskog naloga za hapšenje.

Josipović: Referendum o ćirilici nije u skladu sa Ustavom

Hrvatski predsednik Ivo Josipović ocenio je da referendumsko pitanje vezano za dvojezičnost, koje predlaže Štab za odbranu hrvatskog Vukovara, nije u skladu sa Ustavom, ističući da Hrvatska ne bi smela da ide na solucije koje umanjuju prava nacionalnih manjina.

Povodom najava Štaba da su prikupili 650.000 potpisa za referendum, kojim traže da se dvojezičnost dozvoli u sredinama gde živi 50 odsto pripadnika nacionalnih manjina, Josipović je rekao da prvo treba videti šta su prikupili, jer postoji procedura da se utvrdi broj prikupljenih potpisa.

"Kao drugo, za utvrđivanje je da li je određeno pitanje u skladu s Ustavom i zakonom ili nije, jer postoji određena procedura koju treba poštovati. Mislim da Hrvatska ne bi smela da ide na solucije koje vode ka umanjivanju prava manjina. Postoje ustavna načela i, prema mom mišljenju, referendum, pa i pitanje kako je postavljeno nije u skladu sa Ustavom", istakao je Josipović.

Upitan da li misli da bi o tom pitanju trebalo da se izjasni Ustavni sud, što traže Hrvatski laburisti, Josipović je odgovorio da postoji procedura koja se mora poštovati, prenela je agencija Hina.

Štab za odbranu hrvatskog Vukovara, organizacija koja se bori protiv ćirilice, saopštila je da je od 17. novembra do 1. decembra prikupila 650.000 potpisa za raspisivanje državnog referenduma.

Tim referendumom žele da se upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina ostvaruje u lokalnim samoupravama gde manjine čine najmanje polovinu stanovnika, a ne trećinu, kao što je sada propisano.

Štab je bio organizator protesta u kojima su skidane i lomljene dvojezične, ćirilične table, postavljene na zgradama državnih institucija u gradovima gde Srbi čine trećinu stanovništva.

Hrvatske političke stranke, uključujući i lidera opozicione Hrvatske demokratske zajednice Tomislava Karamarka, već su se izjasnile protiv referenduma koji ukida prava manjinama, a premijer Zoran Milanović više puta je poručio da "referendum o ćirilici neće proći".