Читај ми!

Dejtonska sudbina Drvara

U Drvaru, jedinoj opštini Federacije BiH sa gotovo 98 odsto srpskog življa, teška je ekonomska situacija. Privreda, propala još u posleratnim godinama, još se nije oporavila. Novih investicija nema. Svakodnevni život, osim nemaštine, komplikuje i Dejtonska sudbina Drvara, opština je delom u Federaciji, a delom u Republici Srpskoj.

U jedinoj opštini Federacije Bosne i Hercegovine sa gotovo 98 odsto srpskog življa, Drvaru, teška je ekonomska situacija. Privreda, propala još u posleratnim godinama, još se nije oporavila. Nijedna od pet gigantskih fabrika, posebno za preradu drveta koga ima u izobilju, ne postoji, ili ne radi, a novih investicija nema. Mnogi povratnici ponovo napuštaju Drvar. 

Prvo nemački, povratnički, pa desant problema - tako Drvarčani opisuju rodni grad. Od  hiljada stanovnika koliko ih je bilo pre rata polovina se vratila. Međutim, samo nekoliko stotina radi. Nekada čuveni grad heroj, danas grad nezaposlenih i penzionera.

Građani kažu da nema života u gradu, nemaju gde da izađu i da se bave sportom.

Većina kuća obnovljene su zahvaljujući stranim donacijama, mada, ima tragova razaranja. U kraju bogatom šumom, radi jedna pilana. U drugoj, od koje je deli ograda, pogoni stoje. Većinu fabrika privatizovali su investitori iz Hrvatske. Otkako je pre nekoliko meseci stao i drvoprerađivački "Finest", opština je zatrpana zahtevima za socijalnu pomoć.

"To je direktno proizvelo strahoviti socijalni udar gde je ova opština se suočila sa tom činjenicom da ništa od tih kapaciteta koji su nekada zapošljavali više hiljada više ne zapošljava bukvalno ni jednog jedinog građanina", kaže načelnik opštine Drvar Stevica Lukač.

Svakodnevni život, osim nemaštine, komplikuje i Dejtonska sudbina Drvara - to što je opština delom u Federaciji, i to u dva kantona, a delom u Republici Srpskoj.

Srpska deca u školama uče istoriju i jezik po programima Republike Srpske, a ostale predmete na hrvatskom jeziku. Za osnovne dozvole, da poseku drvo u svojoj šumi, ili po lična dokumenta, na lečenje, putuju 110 kilometara. Sva se dokumentacija vadi u Livnu.

Nadu ulivaju manji proizvođači. Opština je obezbedila praznu halu stare gradske pekare da neki prošire posao. Mladen pravi košnice.

"Sve što mi proizvedemo, ipak je to kvalitetno i sve ide u Evropu. Na ovim našim prostorima može da se živi treba imati prave ljude na pravom mestu, prave programe oslušnuti zapad i to im plasirati", kaže proizvođač košnica Mladen Miljević.

U gradu radi jedini hotel "Drvar"  u koji je povratnik Darko Kajtez uložio sve što ima. On kaže da mu slabo ide ove godine.

To je podatak kojem se u Drvaru ne raduju, jer računaju na Memorijalni kompleks "Muzej 25. maj". Proglašen nacionalnim spomenikom, još čuva Titovu uniformu i nemačke padobrane. Strma, ali nezaobilazna staza do Titove pećine.

Da ima novca za ulaganje, Drvar bi mogao da zarađuje od turizma, Nekad je ovaj grad samo zbog Titove pećine posećivalo 200 hiljada ljudi godišnje. Danas, deset puta manje.

Број коментара 23

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво