Ropstvo i u XXI veku

Iako je ropstvo zvanično ukinuto pre 54 godine, više od 12 miliona ljudi nalazi se u nekoj vrsti modernog ropstva, na prinudnom radu. Ropstvo nije samo mračno poglavlje prošlosti, upozorila specijalni izvestilac za moderne forme ropstva Gulnara Šakinian.

Specijalni izvestilac Svetske organizacije za moderne forme ropstva Gulnara Šakinian upozorila je pred Savetom za ljudska prava UN da ropstvo još uvek nije samo mračno poglavlje prošlosti.

"Sve forme ropstva zvanično su ukinute prema obavezi zemalja-članica UN utvrđenih konvencijom iz 1956. godine, ali 54 godine kasnije, to obećanje još nije ispunjeno", rekla je Šakinianova u izveštaju u UN.

Ropstvo je šokantna realnost današnjice. Međunarodna organizacija za rad saopštila je da se danas u svetu više od 12 miliona ljudi nalazi na prinudnom radu, u nekoj vrsti modernog ropstva.

Specijalni izvestilac Svetske organizacije za moderne forme ropstva ističe da se to odnosi i na sve svetske religije, prenosi radio Dojče vele.

Prema podacima "Antislejver internešenel", najstarije svetske organizacije za ljudska prava, u takvom statusu je čak 27 miliona ljudi, a među njima najveći broj čine deca i mladi.

Ta organizacija, sa sedištem u Londonu, osnovana je 1839. godine, da bi se borila protiv prekomorske trgovine robljem, a razlika u brojevima objašnjava se različitim kriterijumima za definisanje ropskog rada.

Najteže kršenje ljudskih prava 

Specijalni izvestilac Svetske organizacije za moderne forme ropstva ističe da ropstvo spada u najteža kršenja ljudskih prava.

Šakinianova je izvestila Savet za ljudska prava UN i o svojoj poslednoj poseti Brazilu, koji je ratifikovao Konvenciju protiv ropstva, i to pre 30 godina, ali je još uvek ne primenjuje u potpunosti.

U seoskim sredinama u Brazilu, prinudni rad je vrlo rasprostranjen, posebno u stočarstvu i pri proizvodnji etanola iz šećerne trske.

"Robovi su najčešće muškarci i dečaci. Sa druge strane, i u gradovima postoji prinudni rad, pre svega u tekstilnoj industriji", navela je Šakinianova.

Gulnara Šakinian kaže da sličnu sudbinu dele i mladi u Mauritaniji, Ekvadoru i drugim zemljama koje je posetila.

Žrtve prinudnog rada moraju da rade dugo i uz minimalnu nadnicu, ako je uopšte dobiju, a izložene su fizičkom, psihičkom, a nekad i seksualnom nasilju, prenosi Dojče vele.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво