Читај ми!

Nemačka vojska se priprema za preteći konflikt sa Rusijom

Misije u inostranstvu u budućnosti treba da budu manje važne, jer je sada mnogo značajnije da se odvrate eventualni napadi na Nemačku i članice NATO-a, navodi se u dokumentu koji je objavio nemački nedeljnik "Špigl".

U Nemačkoj se, povodom rata u Ukrajini planira veliko prestrojavanje vojske, objavio je nedeljnik "Špigl".

Još je u septembru general Eberhard Korn rekao da vojska mora da bude spremna za nametnuti rat i naložio pripremu vojske za preteći konflikt sa Rusijom. Tada je naveo da u tim planovima ubuduće mora biti u centru odbrana zemlje i NATO.

„Napadi na Nemačku mogu uslediti potencijalno bez najave i sa velikim dejstvom nanošenja štete", navodi se u dokumentu pod naslovom „Operativne smernice za vojsku".

Misije u inostranstvu u budućnosti treba da budu manje važne, jer je sada, kako se navodi, mnogo važnije da se odvrate napadi na Nemačku i članice NATO-a. 

Reakcije predstavnika NATO-a kao i odvojene reakcije zemalja članica NATO-a usledile se posle eksplozija u Poljskoj. O tome čija je raketa čuli su se oprečni stavovi sa ruske i ukrajinske strane. I jedni i drugi su demantovali da je raketa koja je usmrtila dvoje ljudi u Poljskoj njihova - dakle, ni ukrajinska ni ruska.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je istraga o padu rakete na teritoriju Poljske u toku, ali da preliminarna analiza "sugeriše da je incident verovatno izazvala ukrajinska raketa protivvazdušne odbrane".

Stoltenberg je na konferenciji za novinare precizirao da je u pitanju verovatno raketa "ispaljena u cilju odbrane ukrajinske teritorije od ruskih napada krstarećim raketama".

Bez obzira na to što su i generalni sekretar NATO-a i kancelar Šolc i drugi zapadni lideri i političari gotovo isključili mogućnost da je reč o ruskom napadu na članicu NATO-a Poljsku, na kraju je ostalo da je kriva Rusija za projektil koji je završio u Poljskoj usmrtivši dva života. Bez rata protiv Ukrajine, koji je povela Rusija, ne bi se sve to dogodilo. U to nemaju sumnje ni Stoltenberg ni Šolc.

Zato ne čudi što nemački general zbog toga smatra da treba osnažiti istočni bok NATO-a - Estoniju, Letoniju, Litvaniju i Poljsku dok se po medijima prelistava Ugovor o NATO-u i članovi 4. i 5. tog ugovora u kojima stoji kako se ponaša NATO u slučaju stvarnog napada na jednu od članica Alijanse.

 
среда, 25. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи