Читај ми!

Briks, gigant u senci G7

U vreme geopolitičkih podela na anglosaksonski blok i sve druge blokove, postojanje Briksa (BRICS) kao ekonomsko-političkog saveza zemalja kontinenta Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike predstavlja institucionalnu alternativu zapadnom sistemu. Od 2001. godine članice Briksa postepeno izgrađuju paralelne globalne institucije i strategije, oblikujući drugačija pravila političke saradnje, trgovine i robne razmene. Briks se ne reklamira parolama, ali ako bi imao moto mogao bi da bude – multilateralno, ravnopravno i zeleno.

Sa stanovišta "tvrde moći" koju čine: veličina i kvalitet teritorije, stanovništvo, ekonomska i vojna snaga te prirodni resursi – pet članica Briksa ima pozamašan kapacitet.

Prema mišljenju mnogih, to su zemlje budućnosti. Nije sve u makroekonomskim pokazateljima Volstrita i MMF-a, podsećaju analitičari, jer nisu uvek realni – ne vrednuju se isto proizvodi na zapadnoevropskom ili ruskom, kineskom, indijskom, brazilskom i južnoafričkom tržištu. Stope razvoja pojedinačno gledano ukazuju na brži rast Kine i Indije.

"Sve te zemlje imaju izuzetne predispozicije, resurse 21. veka, energente, rude metala i nemetala, u demografskoj su ekspanziji, sem Rusije. Podsetiću da je od 2008. do 2018. njihov rast, zajednički ponder bio osam procenata, a u svetu tek nešto preko jedan odsto. Rast trgovine preko 90 odsto", kaže dr Dragan Petrović, naučni savetnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

Razvojna banka Briksa kao pandan Svetskoj banci

Iako po kulturi i tradiciji različite, a delom i geografski udaljene, članice Briksa teže multipolarnom svetskom poretku i ne mešaju se jedna drugoj u politiku. Kreditiraju zemlje u razvoju koje imaju interes da uzmu zajmove od Razvojne banke Briksa, jer članice ne uslovljavaju dužnike i voljne su da participiraju u poslovnim poduhvatima.

"Uspostavili su novu Razvojnu banku koja bi trebalo da bude pandan Svetskoj banci i kontingent valutnih rezervi kao pandan MMF-u. Sve te institucije namenjene su ili državama članicama Briksa ili za države juga koje mogu da konkurišu za infrastrukturne projekte", navodi Stevan Nedeljković, docent na Fakultetu političkih nauka.

S aspekta blokovski neopredeljene zemlje koja traži svoje mesto u svetu, a pripada Evropi – kakva je Srbija – takva strategija Briksa zvuči primamljivo.

"Razvojna banka Briksa, formirana 2014. godine, izuzetno se razvija, imala je početni kapital od 100 milijardi dolara i to je sada već premašeno. Ono što bi bilo interesantno za Srbiju jeste da su uslovi po kojima se dobijaju krediti takvi da ne uslovljavaju neke vaše forme privrednog razvoja, kao što je slučaj sa MMF-om", ističe Petrović.

Nijedna od članica nije uvela sankcije Rusiji zbog Ukrajine

Sa 20 procenata svetskih rezervi nafte i gasa, tridesetak odsto svetskih šuma i pitke vode i rudnicima dijamanata i zlata, Rusija, zajedno sa Kinom i Indijom, ima važnu ulogu ne samo unutar Briksa već i Šangajske organizacije. Moskva je poput medijatora u istorijskim i teritorijalnim razmiricama između Pekinga i Nju Delhija. S druge strane, nijedna od članica Rusiji nije uvela sankcije zbog Ukrajine.

"Efekti te saradnje i kohezija mogu da se vide u glasanju u Savetu za ljudska prava UN, kada su u suspenziji Rusije sve države bile ili uzdržane ili su glasale protiv te rezolucije. Kina i Indija sada predstavljaju ekonomsku alternativu Zapadu, ali nedovoljnu", naglašava Nedeljković.

Južna Afrika se pridružila Briksu pre 12 godina. Ona i Brazil teže intenzivnoj saradnji i sa Istokom i sa Zapadom i drže se neutralnosti. Johanezburg, 30 godina nakon aparthejda, još muči muku sa klasnim i rasnim podelama u društvu, a Brazilija je manje ili više bliska Vašingtonu, zavisno od toga na koju stranu naginje njena vlada.

"Južna Afrika, Brazil i Indija teže da postanu stalne članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i očekivali su podršku Rusije i Kine, ali je ta direktna podrška izostala", ističe Nedeljković.

Kada interesi članica nisu bili podudarni, one jednostavno nisu sarađivale, ističe Nedeljković. Goldman Saks je tu grupaciju identifikovao kao ekonomiju u usponu koja bi do 2050. mogla da nadmaši Grupu 7. Danas predstavlja značajnu globalnu protivtežu decenijama dominantnom anglosaksonskom bloku.

понедељак, 23. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи