Читај ми!

Dve decenije od terorističkog napada u senci pogibije američkih vojnika u Avganistanu

Amerika obeležava dvadeset godina od terorističkih napada na Njujork i Pentagon i dana kada je srušen avion iznad Pensilvanije, koji je trebalo da udari u Belu kuću i zgradu Kapitola. Mnogi se, međutim, pitaju da li je dvadesetogodišnji rat u Avganistanu koji je usledio, vredeo svih američkih vojnih žrtava.

Dopisnik RTS-a iz Vašingtona Nenad Zafirović naveo je da će se Amerika danas, 20 godina od terorističkog napada pripadnika Al Kaide na kule "bliznakinje" u Njujorku i na zgradu Pentagona, pre svega sećati nedužnih žrtava.

Pitanje koje će, međutim, danas biti postavljeno je zašto su Sjedinjene Američke Države uopšte otišle u Avganistan i ostale 20 godina, gde je poginulo 2.500 američkih vojnika, a njih 20.000 lakše ili teže povređeno, kaže dopisnik RTS-a.

To pitanje se povezuje s tim da je ubrzo posle terorističkog napada 11. septembra 2001. godine, utvrđeno da je devet od 11 napadača bilo iz Saudijske Arabije, te javnost želi da zna zašto je napadnut Avganistan.

Dopisnik RTS-a podseća da je tadašnji američki predsednik Džordž Buš rekao da se Avganistan napada da bi se uništio taliban, iako nije imao formalne veze sa tim terorističim napadom, ali takođe da bi se osvojila srca i duše avganistanskog naroda.

Godišnjica u senci zbog Kabula

Dešavanja u Kabulu bacaju u senku obeležavanje terorističkog napada, a ono što svi zameraju američkom predsedniku Džozefu Bajdenu je što se odrekao stare mantre koju američka vojska neguje decenijama, a koja kaže – ne ostavljamo čoveka na neprijateljskoj teritoriji, smatra dopisnik RTS-a.

"Upravo se dešava da su više od 500 Amerikanaca i nekoliko hiljada Avganistanaca, koji su 20 godina radili za američke snage, i dalje u Kabulu. Bajdenu se zamera i što je velika količina oružja ostavljena talibanima, kao i biometrijske sprave koje mogu da im pomognu da pronađu one koji su radili za američku vojsku", navodi Zafirović.

Dodaje da je problematično i povlačenje američkih snaga iz vazduhoplovne baze Bagram, a koje se desilo u noći, zbog čega ni avganistanski vojnici nisu znali za povlačenje.

Od američkog predsednika Bajdena, čija je popularnost opala za 44 odsto, traži se i da obelodani sve tajne podatke koje su u vezi sa 11. septembrom 2001. godine, a on je obećao da će to uraditi u narednih šest meseci. 

Počast žrtvama napada

Predsednik Amerike Džozef Bajden, uoči obeležavanja ove godišnjice, u video-poruci odao je počast stradalima u terorističkom napadu. Prema njegovim rečima, jedinstvo je "najveća snaga Amerike u suočavanju sa problemima".

"Porodicama 2.977 ljudi, pripadnika više od 90 nacija ubijenih 11. septembra 2001. u Njujorku, Arlingtonu, Virdžiniji i Šenksvilu u Pensilvaniji i hiljadama drugih koji su bili povređeni: Amerika i svet se sećaju vas i vaših najmilijih – delova vaše duše", izjavio je Bajden.

Istakao je da Amerika poštuje sve one koji su rizikovali i dali svoje živote u minutima, satima, mesecima i godinama nakon toga – vatrogasce, policajce, medicinske i građevinske radnike, lekare, medicinske sestre, verske lidere, pripadnike oružanih snaga, veterane i obične ljude koji su dali sve od sebe u spasavanju, obnovi i izgradnji. 

Bajden danas na mestima koja su pre dve decenije napadnuta

Bela kuća objavila je video, uoči današnjeg obeležavanja terorističkih napada, te će Bajden posetiti sva tri mesta koja su pre 20 godina napadnuta.

U društvu supruge Džil, posetiće Njujork, gde su avioni udarili u kule "bliznakinje" Svetskog trgovinskog centra, zatim, zgradu Pentagona, kao i mesto gde se srušio četvrti avion u Pensilvaniji, za koji se veruje da je krenuo prema Kapitolu ili Beloj kući.

Rojters navodi da su zločini iz mržnje prema Amerikancima arapskog porekla, muslimanima i drugima koji sebe smatraju Arapima ili muslimanima, porasli nakon napada 11. septembra 2001, pa, iako su se poslednjih godina smanjili, ti brojevi se nikada nisu vratili na nivo pre napada, pokazuju podaci FBI-ja.

Za Bajdena, kao i njegove prethodnike, obeležavanje 11. septembra može da predstavlja mogućnost da pokušaju da povrate osećanje nacionalnog jedinstva nakon napada, koji je odavno oslabio usled politike podelje zemlje.

"Ovo je trenutak u kojem narod može da vidi Bajdena ne kao demokratskog predsednika već kao predsednika SAD", izjavio je Robert Gibs, koji je bio portparol Bele kuće u vreme mandata predsednika Baraka Obame, preneo je AP.

Dodao je da je američki narod nekako zbunjen nakon svega viđenog u Avganistanu u prethodne dve nedelje.

"Bajden može da iskoristi trenutak da sve to vrati na normalu. Da podseti ljude šta znači biti vrhovni komandant i šta znači da biti lider države u ovako značajnom trenutku", rekao je Gibs.

уторак, 23. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво