Nemačka i Francuska za obnovu dijaloga sa Rusijom, baltičke zemlje skeptične

Obnova dijaloga s Rusijom jedna je od glavnih tema dvodnevnog samita šefova država i vlada Evropske unije u Briselu. Ideja je potekla od lidera Francuske i Nemačke, koji žele da nesuglasice s predsednikom Putinom rešavaju razgovorom, radi stabilnosti evropskog kontinenta. Moskva pozdravlja takav predlog.

Već sedam godina, otkako je Krim pripojen Rusiji, između Brisela i Moskve nema direktnih razgovora na najvišem nivou. Umesto toga, evropski lideri su, iz godine u godinu, pojačavali sankcije Rusiji. Takav pristup sada bi mogao da se promeni, jer su Francuska i Nemačka, kako se ocenjuje u evropskim krugovima, nezadovoljne što se odnos s Moskvom svodi samo na sankcije.

"Razmotrićemo postizanje jedinstvenog odgovora na provokacije i uspostavljanje formata za dijalog, jer je razgovor najlakši način da se sukob reši, kao što smo videli u slučaju američkog predsednika", kaže kancelarka Nemačke Angela Merkel.

"Želimo dijalog s Rusijom, u kome bismo čvrsto branili evropske interese. On je neophodan za stabilnost evropskog kontinenta. Nadam se da ćemo imati jedinstven pristup tom pitanju", ističe predsednik Francuske Emanuel Makron.

Saglasnosti za sada nema. Dok austrijski kancelar pozdravlja ideju obnove dijaloga s Rusijom, Poljska i baltičke zemlje reaguju uzdržano.

"To je kao da uzmete medveda da vam čuva posudu s medom. Upravo takav osećaj imamo. Moramo biti oprezni, smatra predsednik Litvanije Gitanas Nauseda.

Kremlj pozdravlja inicijativu Angele Merkel i Emanuela Makrona, ocenjujući da je dijalog potreban i Briselu i Moskvi.

"Čuli smo za francusko-nemački predlog da se održi samit. Još ne znamo sve detalje. Pitanje je zašto sada? Možda to ima neke veze sa samitom predsednika (Vladimira) Putina i (Džozefa) Bajdena u Ženevi. Možda su u Evropi to shvatili kao signal da treba da vode nezavisnu politiku", kaže šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Različita viđenja inicidenta u Crnom moru

Iz Moskve oštra reakcija i na jučerašnji incident u Crnom moru. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je britanski razarač ušao tri kilometra u ruske teritorijalne vode, nakon čega su ruski brodovi za kontrolu granice ispalili hice upozorenja.

"Verujemo da je reč o namernoj i smišljenoj provokaciji. To je neprihvatljivo i van okvira međunarodnog prava. Ako u budućnosti budu išli predaleko, ne isključujemo nijednu opciju u cilju legalne odbrane ruskih granica", upozorava portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.

Britanija tvrdi da nije bilo hitaca upozorenja, navodeći da su njeni brodovi poštovali međunarodne zakone.

"To je pitanje za Ministarstvo odbrane, ali je po mom viđenju u potpunosti primereno kretati se međunarodnim vodama. Uzgred, važno je reći da mi ne priznajemo rusku aneksiju Krima. To je deo suverene teritorije Ukrajine", ističe britanski premijer Boris Džonson.

Uz razmenu oštrih reči, ministarstvo spoljnih poslova Rusije izrazilo je i odlučan protest britanskoj ambasadorki u Moskvi zbog, kako se navodi, narušavanja ruske granice.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво