Šest stvari koje treba da znate o Džulijanu Asanžu

Jedni ga smatraju najvećim borcem za slobodu u digitalno doba, drugi digitalnim teroristom i silovateljem. Šta treba da znamo o čoveku čije se ime se pominje uz svaku priču o opasnostima digitalne komunikacije.

PORODICA: Rodio se kao Džulijan Pol Hokins u julu 1971. u Australiji, a prezime je poneo po majci, budući da su mu se roditelji razišli pre njegovog rođenja. Prezime Asanž uzeo je od očuha, glumca Breta Asanža, za koga se majka preudala kada je Džulijan imao godinu dana i s kojim je imala malu pozorišnu trupu. Njegov biološki otac, antiratni aktivista Džon Šipton, veoma je angažovan u borbi za oslobađanje Asanža od svih optužbi.

HAKERISANjE: Interesovao se za kompjutere i prirodne nauke, ali je često menjao škole. Studirao je programiranje, fiziku i matematiku u rodnom Taunsvilu i Melburnu, ali nije diplomirao. Sa 16 godina (1987) osnovao je prvu hakersku grupu, a 1991. otkriven je tokom upada u servere kanadskog telekom operatera "Nortel", za šta je osuđen pet godina kasnije na kaznu od 1.200 australijskih dolara. Dobro ponašanje i komplikovano detinjstvo učinili su da kazna bude manja od očekivane.

INTERNET: Tokom devedesetih bio je izuzetno aktivan u programerskom svetu u Australiji, radio je na protokolima za internet saobraćaj koji se tek razvijao, bio je jedan od osnivača prvog internet provajdera u Australiji, ali je uporedo pokazao veliko interesovanje za bezbednost korisnika i njihove privatnosti. Već krajem devedesetih upozoravao je na mogućnost prisluškivanja i snimanja digitalne telefonije iz inostranstva, pre svega od strane američke Nacionalne bezbednosne agencije (NSA).

VIKILIKS: Osnovao je Vikiliks sa grupom istomišljenika 2006, a sebe je proglasio "glavnim urednikom". Cilj im je bio da objavljuju tajne dokumente koji otkrivaju nezakonite radnje koje države preduzimaju pre svega u sferi prisluškivanja i kontrole građana. Svetsku slavu sajt je stekao u novembru 2010. posle objavljivanja tajnih dokumenata američke administracije (Kejblgejt), a ispostavilo se da ih je Vikiliks dobio preko Čelsi Mening (Bredlija Meninga pre promene pola), analitičara zaposlenog u američkoj vojsci. Zbog ovih otkrića protiv Asanža je u SAD pokrenuta krivična istraga, ali formalno još nije podignuta optužnica. 

BEKSTVO: Asanž je u avgustu 2010. boravio u Švedskoj i dve žene kod kojih je prespavao optužile su ga za silovanje. Saslušan je i pušten jer nije bilo dovoljno dokaza, ali je istraga ponovo pokrenuta nekoliko meseci kasnije, zapravo odmah posle "Kejblgejta". Asanž se tada nalazio u Velikoj Britaniji, a Švedska je tražila izručenje na koje on nije želeo da pristane u strahu da bi odatle odmah bio izručen SAD gde mu je pretila ozbiljna kazna. Kada je postalo jasno da će britanski sud doneti odluku o izručenju Švedskoj, Asanž je u junu 2012. pobegao u ambasadu Ekvadora u Londonu gde je dobio politički azil i gde je boravio sve do aprila 2019. kada su mu nove vlasti Ekvadora ukinule azil i poništile državljanstvo koje je  u međuvremenu stekao. Britanska policija ga je uhapsila jer je bekstvom u ambasadu prekršio kauciju koju mu je sud odredio. Švedska je smesta obnovila istragu i zahtev za izručenje, a Asanž je u ekstradicionom pritvoru. Njegovi prijatelji tvrde da mu je zbog pritvorskih uslova zdravlje narušeno toliko da je životno ugrožen i zahtevaju puštanje na slobodu.

DECA: Sa 19 godina sa Terezom Dou dobio je sina Danijela koji je danas softverski inženjer. Sa Terezom se posle razvoda borio za starateljstvo nad Danijelom i u tom periodu je potpuno osedeo, prirodno je smeđokos. Veruje se da ima još dece sa drugim ženama, ali on o tome ne govori javno zbog njihove bezbednosti.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
19° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи