Holandija će izručiti Baraća Hrvatskoj, Linta negoduje

Miodrag Linta je u pisanoj izjavi za javnost naveo da traži od Ministarstva pravde Srbije da uputi najoštriji protest Holandiji zbog izručenja Baraća i zatraži od Hrvatske da mu se omogući obnova sudskog postupka u Srbiji.

Linta navodi da je Županijski sud u Gospiću "u montiranom sudskom procesu" u odsustvu osudio Baraća na 15 godina zatvora.

"Milorad Barać i njegova porodica su prošli i prolaze kroz pravu golgotu. Tragična je činjenica da je Milorad Barać doživeo moždani udar kada su mu holandske vlasti odredile pritvor i od koga se još oporavlja", naveo je Linta.

On je dodao da hrvatski sud "nije uvažio činjenicu da Barać nije počinio ratni zločin" jer je otišao u Holandiju aprila 1991. godine, a navodni zločin protiv hrvatskih civila, kako je naglasio, desio se oktobra 1991. godine.

"Politika zastrašivanja krajiških Srba" 

Linta smatra da je slučaj Milorada Baraća jedan od mnogobrojnih dokaza da Hrvatska, kako kaže, vodi politiku zastrašivanja krajiških Srba s ciljem cementiranja etničkog čišćenja i opravdanja lažnog mita o tzv. Domovinskom ratu kao pravednom i oslobodilačkom ratu.

"Zbog toga Hrvatska protiv proteranih Srba i drugih pripadnika JNA i vojske i policije RSK konstantno pokreće istrage, podiže optužnice i donosi presude u odsustvu bez konkretnih dokaza o njihovoj krivici. Za proustašku Hrvatsku svaki pripadnik JNA i vojske i policije RSK je agresor i ratni zločinac", naveo je Linta.

Policijski službenici predali su juče zatvoru u Zagrebu holandskog državljanina Milorada Baraća, koji je izručen Hrvatskoj iz Holandije zbog ratnog zločina na području Gospića 1991, za šta je presudom gospićkog Županijskog suda osuđen na 15 godina zatvora.

Barać, za kojeg je policija saopštila samo incijale, predat je Hrvatskoj iz Amsterdama na osnovu raspisanog Evropskog naloga za hapšenje Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. zbog počinjenja dela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Presudom Županijskog suda u Gospiću 1994. Barać je u odsustvu proglašen krivim što je 1991. u Širokoj Kuli, kako se navodi, "kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine" iz automatskog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, kao i da je zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili.