Avion Daga Hamaršelda oborio plaćenik angažovan u Kongu?

Jan Van Risegem, vojni pilot čiji je otac bio Belgijanac a majka Britanka, bio je zapažen tokom Drugog svetskog rata u borbi protiv nacista. Posle rata, kratko je bio angažovan u civilnoj avijaciji, a zatim je kao plaćenik otišao u Kongo. Tek nedavno pojavljuju se podaci koji ga povezuju sa obaranjem aviona u kojem je 1961. godine bio prvi čovek UN Dag Hamaršeld. Kako navodi prijatelj belgijskog pilota koji je i obznanio taj podatak, Risegem nije znao ko je bio u avionu kada je izvršavao zadatak.

Dag Hamaršeld je bio švedski diplomata i drugi generalni sekretar UN. Posredovao je u više međunarodnih sporova, a poginuo je 18. septembra 1961. godine pod sumnjivim okolnostima u avionskoj nesreći tokom mirovne misije u Severnoj Rodeziji (današnjoj Zambiji). Posthumno je dobio Nobelovu nagradu za mir.

Njegova smrt bila je predmet interesovanja mnogih istraživača a uskoro će, na "Sandens" festivalu biti prikazan film "Cold Case Hammarskjöld", koji baca potuno novo i neočekivano svetlo na taj slučaj, povezujući pilota Jana Van Risegema sa ubistvom.

Risegem je bio tinejdžer kada ga je majka, zajedno sa bratom, iz Belgije koju su okupirali nacisti poslala u Englesku. Oni su, uz pomoć strica koji je imao dobre veze, započeli obuku za pilote RAF-a, što je bila odluka koja je presudno uticala na njihove živote. Jan se posebno istakao u borbama.

Bio je hrabar, nije se plašio da testira mogućnosti aviona i da ide u opasne misije. Posle rata, napustio je vojnu službu i nakratko je bio angažovan u belgijskom civilnom prevozniku "Sabeni". Ipak, otpušten je zbog neslaganja u vezi sa bezbednosnim procedurama i prihvatio je posao u Katangi (pokrajina u Kongu). 

U toj zemlji u toku je bio građanski rat. Vođa pobunjenika Mojse Čombe imao je vojnu i tehničku podršku belgijske vlade, kao i podršku zapadnih kompanija zainteresovanih za rudna bogatstva. Dag Hamaršeld je verovao da je dužnost UN da interveniše.

Kao "šampion dekolonizacije" i idealista koji je verovao da UN treba da bude zaštitnik malih država, zanemario je rezervisan stav njegovog pravnog savetnika i naredio vojnu intervenciju kako bi se zaustavila pobuna. To se nije dopalo Velikoj Britaniji i SAD.

Međutim, u jednom trenutku snage UN-a našle su se pod opsadom. Zbog toga je Hamaršeld poleteo kako bi se sastao sa Mojseom Čombeom, kada dogodila avionska nesreća u kojoj je poginuo.

Rišegemov zadatak 

Tu se u priču uključuje i Jan Van Risegem. On je istoričarima avijacije rekao da je bio angažovan kao civilni instruktor za pilote u Avikatu, kako su se zvale pobunjeničke snage. Ipak, kasnije će se ispostaviti da je imao i mnoge druge zadatke.  

Istoričaru avijacije Lifu Helstromu prepričavao je sastanke sa Čombeom kome se predstavljao kao "vaš komandant vazduhoplovnih snaga". Govorio je da su transportni avioni modifikovani kako bi bilo korišćeni za bombardovanje. Čak se sećao i dizajniranja logoa za njegovu jedinicu pri Avikatu.

Najzanimljiviji momenat je kada je Pjer Kopens, koji je poznavao Van Risegema, ispričao kako mu se on poverio da je jedan od njegovih zadataka bio i napad na Hamaršelda.

"Rekao je da mu je jednostavno naređeno da obori avion ali da nije znao ko je u njemu", naveo je Kopens istraživačima koji su snimali film o padu aviona. U folmu se prvi put predstavljaju nalazi najnovijeg istraživanja.

Prema rečima Kopensa, on je te detalje saznao nakon mnogih razgovora i u početku je bio skeptičan. Nije verovao i mislio je da je reč o šali. Međutim, kasnije je shvatio d aje njegov prijatelj Rišegem bio ozbiljan.

"Ponekad moraš da učiniš nešto što ne želiš"

Za napad na avion u kojem je bio Hamaršeld smislio je komplikovan i detaljan plan. Leteo je u "fuga magisteru", poslednjem koji su posedovale pobunjeničke snage nakon što im je jedan zarobljen od strane UN, a drugi uništen u nesreći.

Skinuo je sa aviona sve što mu nije bilo potrebno, kako bi napravio mesta za instalaciju topa i kako bi letelica izgubila na težini. Isplanirao je koje će aerodrome da koristi i izvršio je napad.

"Prema tvrdnjama Kopensa, Van Rišegem je tek nakon dan ili dva saznao koga je ubio. Kada ga je upitao da li žali zbog napada rekao je: "Ponekad, u životu moraš da učiniš nešto što ne želiš, ali to je bilo naređenje".

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво