Zahtev da Gugl i Fejsbuk plate autorska prava novinskim agencijama

Direktori 18 evropskih novinskih agencija, među kojima Tanjug, potpisali su inicijativu za izmenu zakona o autorskim pravima, s ciljem da se Fejsbuk i Gugl obavežu da deo prihoda plate novinskim agencijama čiji sadržaj sada besplatno koriste.

Evropski parlament trebalo bi 12. septembra da se izjasni o ovom zahtevu, odnosno da uvaži pravo izdavača, uključujući novinske agencije, da im internet pretraživači i vebsajtovi plate za sadržaje koje koriste.

Kako se navodi u tekstu inicijative, koji je formulisao Frans pres, pod nazivom "Budućnost slobodne štampe je u rukama poslanika EU", navodi se da će se u EP u Strazburu za devet dana glasati o nacrtu zakona koji treba da doprinese ispravljanju neravnoteže kada je reč o tome da "internet moćnici" praktično kradu sadržaje štampanih medija i novinskih agencija kako bi ostvarili prihode od reklama.

To je, kako se ocenjuje u tekstu inicijative, situacija koja uništava nezavisne medije.

Izmenama zakona oštro se protive Fejsbuk i Gugl, koji vode kampanju zasnovanu na lažnoj tezi da je reč o ograničavanju slobodnog pristupa internetu.

Sloboda pristupa se, međutim, ne dovedi ni u kakvu sumnju, navodi se u inicijativi.

Naime, kako objašnjavaju evropske novinske agencije, Fejsbuk i Gugl besplatno koriste ogromnu količinu vesti i priloga štampanih medija i agencija i na tom sadržaju privlače što veći broj oglašivača.

Oni tako dobijaju toliki deo reklamnog kolača da uspostavljaju monopol, ostvarujući 80 odsto prihoda od oglašavanja na internetu u 2017, sa izuzetkom Kine.

Prema predloženoj izmeni zakona oni će morati da dele jedan deo prihoda sa autorima sadržaja.

U inicijativi novinskih agencija, uključujući Tanjug, ukazuje se na činjenicu da postojeći zakon datira iz vremena kada Gugl, Fejsbuk, Jutjub i pametni telefoni nisu ni postojali.

Kako se navodi, štampani mediji i agencije ulažu veliki novac u proizvodnju vesti i njihovi novinari, ponekad uz velike rizike, sprovode poduhvate kako bi došli do sveobuhvatnog i tačnog izveštaja.

Oni moraju da izdvoje značajna sredstava za poslovanje onlajn.

Kako prodaja novina opada tako je njihova jedina nada u prihodima sa interneta, međutim tamo na delu vide "velike igrače" koji ubiraju plodove njihovog rada besplatno i lišavajući ih prihoda.

Rezultata toga je siromašenje čitave industrije, drastičan pad prihoda od reklama u štampanim medijima.

Ponašanje velikih internet igrača predstavlja opasnost i po potrošače i po demokratiju, navodi se u tekstu.

"U interesu slobode štampe u Evropi, i očuvanja demokratskih principa, poslanici EP treba da izguraju tu reformu", poručuju direktori evropskih novinskih agencija.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 07. новембар 2026.
8° C