Istorijski referendum u Turskoj – novi test za Erdogana

Građani Turske danas donose važnu odluku o budućnosti svoje zemlje, gotovo sto godina nakon što je Kemal Ataturk osnovao modernu Tursku. Vladimir Ajzenhamer, saradnik na Fakultetu za bezbednost, za RTS kaže da se Turska nalazi u, neformalno rečeno, opsadnom stanju, da je uvučena u regionalni haos, bori se protiv kurdskog terorizma, protiv ID i protiv takozvane duboke države o kojoj se u Turskoj često govori kada se pominje Gulenov pokret.

Na današnjem referendumu glasaće se o ustavnim promenama kojima se proširuju ovlašćenja predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, tako da ima svu izvršnu moć u svojim rukama i vlast narednih 12 godina. Gostujući u Dnevniku RTS-a Vladimir Ajzenhamer je rekao da postoji bojazan da dođe do uzurpacije vlasti.

"To su okolnosti u kojima postoji mogućnost da se kampanja odvija na način na koji se odvijala, a to je da je opozicija dobijala znatno manje prostora u medijima koji su bili uzurpirani pristalicama referenduma, odnosno pozitivnog izjašnjavanja na referendumu. Negde je realnost da je u pitanju tesna većina međutim u uslovima kakvi jesu, očekuje se da Erdogan pobedi", rekao je Ajzenhamer.

Već ima podataka o izlaznosti u inostranstvu koja je velika, to su glasači koji su Erdoganu važni. Govoreći o promenama koje mogu da nastupe i šta bi one značile za 80 miliona građana Turske, Ajzenhamer kaže da postoji bojazan da zbog manira vladanja i činjenice da vladajuća partija pokazuje sve poluge moći, može doći do uzurpacije vlasti, da se iz predsedničkog sistema pređe u moderni sultanat.

"Po ovih 18 amandmana, koliko je planirano na postojeći Ustav, imamo transformaciju predsedničke uloge da predsednik može vladati putem dekreta, da on postavlja polovinu šefova, odnosno ključnih figura pravosuđa, da je on taj koji raspisuje vanredno stanje i bira ministre, odnosno visoke državne službenike. Vlada više postojati neće, uloga premijera, odnosno funkcija premijera se ukida, Erdogan postaje nosilac izvršne vlasti. To nije problematično u smislu da to postoji i u SAD i u Rusiji, donekle i u Francuskoj, mi imamo takvu sitaciju u svetu, ali ovde postoji bojazan da zbog manira vladanja može doći do uzurpacije vlasti", objasnio je Ajzenhamer.

Erdogan kaže, to nije uzurpacija, nego efikasnost vlasti, kao primer navodi borbu protiv terorzima.

"Erdogan ekstremističku Radničku partiju Kurdistana koristi kao stalni argument da uveća moć. Da li će država postati efikasnija u borbi protiv terorizma – možda, ali postaće funkcionalnija u pežorativnom smislu kada je u pitanju razračunavanje sa neistomišljenicima, što već vidimo, tako da ako postoji pozitivan aspekt ove priče, postoji i negativan i te kako", istakao je Ajzenhamer.

Jedan od negativnih efekata referendumske kampanje je odnos sa Evropom. On je poboljšan u vreme potpisivanja sporazuma o izbeglicama ali to je upravo bio argument Erdoganu da Evropi preti. Ajzenhamer kaže da EU i Turska već dugo igraju "svojevrsni tango" i da ovakva retorika nije novost.

"Novost je da je ona oštrija nego ranije, ali pred svake parlamentarne izbore u proteklih deceniju, vi ste uvek imali oštriju retoriku Ankare i podsećanje da je put ka EU džombast, da se put ka Briselu vuče i da zbog toga Turska konstantno podseća da ima alternativu, da će početi da gleda istočno ka Rusiji ili Aziji", istakao je Ajzenhamer.

"Kad se izbori završe imamo ministra za evrointegracije koji ponavlja da je evropski put neupitan. Sada je konstelacija međunarodnih odnosa drugačija sa izbegličkom krizom, sa krizom EU. Više ne vidimo jedinstvo u briselskom krugu i Ankara to oseća, ali za Tursku je to pitanje prestiža, od Ataturka na ovamo, i tu čak ni islamisti na vlasti nisu izuzetak", dodao je Ajzenhamer.

Ajzehnamer kaže da na ovaj način Erdogan zapravo povećava pritisak na EU.

"Borba može postati grublja nego ikada. Da li će on otvoriti granice i pustiti migrante, skeptičan sam, ali možemo očekivati da on kalkuliše da omogući curenje, da podseti da zatvorene rute mogu da se aktiviraju bez obzira što se Evropa oseća sigurnom jer može da zatvori granice", dodao je Ajzenhamer.

Govoreći o uvođenju smrtne kazne u Turskoj Ajzenhamer kaže da je ona bitan deo priče odnosa Ankare i Brisela.

"Što se tiče smrtne kazne, ta priča je nešto što će Erdogan zaista gurati i izgurati jer se ona ne tiče samo Evrope nego njegovog manira vladanja i to bi bilo efikasno sredstvo za razračunavanje sa protivnicima. Nije samo pitanje na Ankari, nego koliko je Brisel spreman u popuštanju", zaključio je Ajzenhamer.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 29. април 2024.
° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво