UNHCR: Izbeglička kriza je rešiva, pogledajte BiH

Ponekad nam se nameće osećaj da države nisu zaista spremne da izvuku pouke iz migrantske krize 2015. godine, izjavio je šef UNHCR-a za Evropu Vinsent Kočetel.

"To je nešto poput mamurluka i glavobolje - probudite se ujutro i zapitate: bože, šta sam to sinoć uradio?" rekao je Vinsent Kočetel u intervuu za Dojče vele.

Kočetel očekuje da će UNHCR uspetida uveri predstavnike država iz kojih izbeglice dolaze i u koje odlaze, predstavnike tzv. zemalja azila, ali i tranzitnih zemalja, da se obavežu na pridržavanje osnovnih smernica, ali i na bolju saradnju u prevladavanju ovakvih kriza.

Ove nedelje u Njujorku se održavaju čak dve konferencije o izbeglicama. Jednu je sazvao Ban Kimun, drugu SAD i Nemačka.

Kočetel poručuje da "ne treba da paničimo".

"Nije ovo prvi put da se Evropa susreće s ovakvom seobom ljudi. Nije svako izbeglica. Moramo da obezbedimo bolje funkcionisanje sistema vraćanja onih koji nisu izbeglice, ali i da integracija onih koji ostaju ne bude prepuštena slučaju. To je investicija za budućnost", kaže Kočetel.

On je istakao da "ljudima ne treba zaštita za ceo život".

"Pogledajte izbeglice iz Bosne i Hercegovine. Mnogi su se vratili u svoju zemlju, poneki čak i sa pasošem druge zemlje. Oni uvek ostaju jednom nogom u zemlji iz koje dolaze, drugom u zemlji u kojoj su našli utocište", prenosi Dojče vele. 

Zamoljen da odgovori koja pitanja bi zemlje EU trebalo same sebi da postave, šef UNCHR-a je istakao da je jedno od pitanja da li smo sigurni da je Evropa bolje pripremljena nego što je bila sredinom 2015. godine i šta je to što bi moglo da ponovo izazove masovni priliv izbeglica u Evropu.

"Nakon izbijanja krize, ključni pokretači i razlozi prisilnog raseljavanja i ekonomskih migracija i dalje su tu i deluju. Problem Avganistana nije rešen – još uvek imate rat u toj zemlji. Ni konflikt u Siriji nije rešen. Još uvek imate rat u Libiji, ali i niz drugih konflikata koji bi mogli da dovedu do raseljavanja ljudi. Zašto je trebalo toliko dugo vremena da se krene sa preraspodelom izbeglica. Nakon godinu dana od dogovora, samo je 13 odsto ciljeva ispunjeno za Grčku i svega pet procenata za Italiju", napomenuo je on.

Kao konkretna rešenja, Kočetel navodi da je kriza pokazala da moramo da imamo zajednički sistem registracije u Evropi – ne samo otiske prstiju, već i dosijee.

"To bi olakšalo planiranje i sprovođenje Dablinskog sporazuma, preraspodelu izbeglica i spajanje porodica, ali bi i preduhitrilo gubitak podataka o deci-izbeglicama koja se kreću po Evropi bez pratnje", prenosi Dojče vele.

Ovaj predlog je tehnički izvodljiv, moguće ga je napraviti u Evropi, a potrebno je malo zajedničke volje kako bismo dobili zajednicki sistem registracije, dodaje Kočotel.

U daljem tekstu navodi se da se Evropa stavila u položaj zavisnosti od zemalja koje su smeštene na njenim spoljnim granicama, kao i da možemo samo da se nadamo da će sprovodenje sporazuma EU-Turska biti nastavljeno.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи