Debata u UN, Jeremić zatražio podršku za promene

Deset od ukupno 12 kandidata za generalnog sekretara UN predstavilo je noćas svoja viđenja budućnosti svetske organizacije u prvoj ikada održanoj debati tokom procesa izbora šefa UN. Svetskoj javnosti predstavila su se i četiri kandidata sa prostora bivše Jugoslavije: Vesna Pusić, Vuk Jeremić, Danilo Tirk i Igor Lukšić. U Njujorku se nisu pojavili samo makedonski kandidat Srđan Kerim i Slovak Miroslav Lajčak.

Kandidati su bili podeljeni u dve grupe. Prvi su nastupili bivši srpski ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, bivša hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić, nekadašnji šef UNHCR-a Antonio Guteres, argentinska ministarka spoljnih poslova Suzana Malkora i Natalija German iz Moldavije.

Iako je kampanja za mesto šefa UN otvorenija nego ikada do sada, javnost ponovo neće imati preterani uvid u događanja u Savetu bezbednosti, gde će sledeći gensek zaista biti i izabran. Debatu su prenosile desetine televizijskih kanala i nebrojeni internet sajtovi, a kandidati su odgovarali na pitanja novinara Al Džazire i probrane publike, u kojoj su sedeli diplomate, aktivisti i novinari. 

Jeremić je predstavio program od 53 tačke, koje se odnose na reforme Ujedinjenih nacija, uključujući ozbiljne promene u načinu vođenja mirovnih operacija, sprečavanju konflikata i efikasnijem angažovanju osoblja svetske organizacije.

Bivši ministar spoljnih poslova Srbije založio se i za reformu Saveta bezbednosti, izjednačavanje broja žena i muškaraca na funkcijama u svetskoj organizaciji, kao i preraspoređivanje petine zaposlenih u sedištu UN u Njujorku na mesta na kojima su istinski potrebni.

"Smatrao bih za neuspeh kada bi mog naslednika na čelu UN izabrao isti Savet bezbednosti kakav će izabrati mene krajem godine... Ja verujem u UN... Ukoliko mislite da nam ne trebaju promene, ja nisam vaš kandidat. Ako želite agilne i transparentne UN, podržite me kako bismo taj cilj dostigli zajedno", rekao je Jeremić.

Bivša hrvatska ministarka inostranih poslova Vesna Pusić snažno je podržala ideju o međunarodnim tribunalima, poput Haškog suda, ističići da su, uprkos nedostacima, bili najbolja opcija.

"Ja sam feministkinja i mislim da je to važno... Muškarci su (Ujedinjenim nacijama) dominirali 70 godina sa 50 odsto ukupnog iskustva u životima", rekla je Pusićeva, poredeći izazove globalnog zagrevanja sa opasnošću od nuklearnog naoružanja.

"Neka ljudi vide efekte kako bismo dobili podršku da zajedno delujemo", rekla je bivša hrvatska ministarka, kojoj posmatrači u UN ne daju poreterano velike šanse da se nađe na mestu generalnog sekretara.

U prvoj grupi, izvesne šanse da se nađe u najvažnijoj kancelariji u sedištu UN ima i bivši šef UNHCR-a, elokventni Antonio Guteres. "Ne možete shvatiti moju frustraciju kada vidim ljude kako pate i zato sam se kandidovao", rekao je Guteres.

Bugarka Irina Bokova, koja je do obelodanjivanja priče o kupovini tri miliona dolara vrednih nekretnina u Njujorku, slovila za jednog od glavnih kandidata za Banovog naslednika, podržala je ideje da budući generalni sekretar UN treba da bude žena iz istočne Evrope.

U slučaju da članice Ujedinjenih nacija među istočnoevropskim kandidatima ne uspeju da nađu svima prihvatljivog kandidata, u izbor su se umešale i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Klark, koja sada vodi Program za razvoj UN, i Kristina Figeroa, Kostarikanka koja ambicije zasniva na svojim zaslugama za nedavno postignute klimatske sporazume.

Govoreći o izbegličkoj krizi, Helen Klark je rekla da su "izbeglice već stotinu puta isplatile gostoprimstvo koje im je ukazao Novi Zeland", upozoravajući da se ljudi bez razloga nikada ne odlučuju da napuste domove.

"Oni apsolutno zaslužuju gostoprimstvo", rekla je Helen Klark.

Bivši slovenački predsednik Danilo Tirk upozorio je da su Ujedinjene nacije poslednjih godina izgubile deo legitimiteta, dok je bivši crnogorski premijer Igor Lukšić obećao da će, ukoliko bude izabran na mesto generalnog sekretara, posebnu pažnju posvetiti mladima.

Debata je održana nedelju dana pre nego što će Savet bezbednosti UN početi proces izbora kandidata, koga će predložiti Generalnoj skupštini.

Proces će početi tako što će se 15 članica Saveta bezbednosti izjasniti da li "ohrabruju", "ne ohrabruju" ili "ne žele da se izjasne" o pojedinačnim kandidatima. Iako rezultati neće biti poznati javnosti, državama koje su nominovale kandidate biće saopšteno koliku podršku su njihovi kandidati dobili.

Uobičajeno je da se proces izbora okonča do oktobra. Novi generalni sekretar će funkciju od Ban Kimuna preuzeti u januaru naredne godine.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 30. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво