субота, 09.11.2013, 07:30 -> 21:06
Sećanje na "Kristalnu noć"
Širom sveta obeležava se Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma kao sećanje na "Kristalnu noć" kada je 1938. godine izvršen veliki progon Jevreja u nacističkoj Nemačkoj. U Poljskoj mladi uklanjali neofašističke grafite a u Nemačkoj i Austriji održavaju se manifestacije tokom celog vikenda.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obleležava se širom sveta, kao sećanje na "Kristalnu noć", kada je 1938. godine izvršen veliki progon Jevreja u nacističkoj Nemačkoj.
Dan početka stradanja Jevreja u Drugom svetskom ratu, u Poljskoj su obeležili mladi tako što su po ulicama uklanjali neofašističke i antisemitske grafite.
U Varšavi je održan marš protiv nacionalizma i fašizma. Više hiljada učesnika okupilo se ispred univerziteta i krenulo prema trgu odakle su nekad Jevreje transportovali u zloglasni logor smrti Treblinka.
U Berlinu, građani su čistili mesingane ploče na kaldrmi, postavljene na mestima gde su u noći pogroma fašisti ubijali jevreje. Više od pet hiljada pločica nalazi se i ispred kuća iz kojih su Jevreji odvedeni na stratišta. Povorku kroz grad predvodio je gradonačelnik Berlina.
Ceremonije sećanja na stradanja tokom Kristalne noći održavaće se tokom vikenda u Beču i drugim evropskim gradovima.
U Srbiji je taj događaj obeležen centralnom manifestacijom i koncertom u Zadužbini Ilije M. Kolarca. Manifestaciji je prisustvovao i premijer Srbije Ivica Dačić koji se obratio prisutnima.
Nasilje koje se dogodilo na nemačkim ulicama i trgovima 9. novembra 1938. godine označilo je početak državno organizovanog, pravno legitimisanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i dece.
Taj događaj, poznat kao "Kristalna noć", smatra se simboličnim početkom holokausta i obeležava se kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma.
U "Kristalnoj noći" ili, kako se još naziva - Noći pogroma - nemački nacisti su razorili, uništili i opljačkali bezbrojne jevrejske radnje, preduzeća i institucije. Između ostalog zapaljeno je više od 1000 sinagoga, potpuno je razoreno više od 7.000 jevrejskih preduzeća, kao i brojni jevrejski domovi, bolnice, škole i druge institucije.
Tokom neobuzdanog nasilja koje je uživalo široku podršku svih segmenata nacističkih vlasti, ali i običnih građana, ubijena je najmanje 91 osoba jevrejskog porekla, a oko 30.000 je odvedeno u koncentracione logore.
Prema anketi koju je objavila EU, više od tri četvrtine Jevreja u Evropi smatra da je antisemitizam u porastu u njihovim zemljama, naročito na internetu.
U okviru ankete ispitano je 5.847 Jevreja u osam zapadnoevropskih zemalja - Belgiji, Francuskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Švedskoj i Britaniji.
Takođe, studija koju je u Beču predstavila Agencija EU za osnovna prava (FRA), pokazala je da je za većinu Jevreja koji žive u EU, antisemitizam i dalje velik i značajan problem.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 13
Пошаљи коментар