Katinska šuma kao Aušvic?

Pojedine zemlje bivšeg Varšavskog pakta uputile Evropskoj uniji zahtev da se zločini komunista izjednače sa onima koje su počinili nacisti. U Uniji ne postoji konsenzus o tom pitanju, poručuju iz Brisela.

Evropska unija odbila je zahtev nekih istočnoevropskih zemalja koje su tražile da se izjednače nacistički i komunistički zločini, otkriva londonski Gardijan.

List objašnjava da je Evropska komisija odbacila zahtev istočnoevropskih članica da se, poput zakona kojima se u brojnim evropskim državama krivičnim delom smatra poricanje holokausta, na isti način tretira i krivično goni i negiranje zločina počinjenih od strane komunističkih režima.

Šefovi diplomatija Litvanije, Letonije, Estonije, Bugarske, Mađarske, Rumunije i Češke uputili su evropskom komesaru za pravosuđe zahtev da se na zločine komunista primenjuju isti standardi kao i na one koje su počinili nacisti.

Litvanci, piše Gardijan, tvrde da definiciju genocida treba proširiti i na zločine protiv grupa definisanih njihovim socijalnim položajem ili političkim ubeđenjem.

Portparol misije Litvanije u EU Andreus Grikieni rekao je da je u prvim godinama sovjetske okupacije, Litvanija izgubila više od 780.000 svojih građana: 444.000 je izbeglo ili su bili prisiljeni da promene pripadnost svojoj naciji, 275.697 je prognano u gulag ili inostranstvo, 21.556 članova pokreta otpora je ubijeno, a 25.000 poginulo na frontu.

Članice EU podeljene

Grikieni argumentuje predlog time da su nacisti i njihovi saradnici u toj zemlji ubili oko 200.000 Jevreja.

Briselu je, takođe, skrenuta i pažnja da je, tokom prve godine sovjetske okupacije Litvanije, poginulo, izbeglo, deportovano i ubijeno više Litvanaca nego što je, za vreme nacista, ubijeno Jevreja.

Evropska komisija je, međutim, takav zahtev odbila jer su, kako je navela, mišljenja o tome još uvek podeljena i ne postoji pravni osnov koji bi Briselu omogućio da donese takvu odluku.

"Ne postoji konsenzus o tom pitanju. Različite zemlje imaju dijametralno suprotne stavove o tome", kaže portparol evropskog komesara za pravosuđe Metju Njumen za britanski list.

Jedan broj zapadnoevropskih članica Unije protivi se zahtevu istočnih partnera, navodeći da je reč o slabo prikrivenom pokušaju rehabilitacije domaćih kolaboracionista dok je, istovremeno, na ulicama i u medijima istočnih članica antisemitizam i te kako prisutan, piše londonski list.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи