Sećanje na spasiteljku jevrejske dece

Sto godina od rođenja Irene Sendler, Poljakinje koje je u toku Drugog svetskog rata spasila 2.500 jevrejske dece iz Varšavskog geta, obeležava se u Poljskoj i Izraelu. Posle rata nastavila da pomaže kao socijalna radnica deci.

U Poljskoj i Izraelu odaje se pošta Ireni Sendler, Poljakinji kojoj živote duguje oko 2.500 jevrejske dece koje je tokom Drugog svetskog rata prokrijumčarila iz Varšavskog geta.

Obeležavanje 100. godišnjice rođenja Irene Sendler počinje u jednoj od sinagoga u Varšavi, molitvom i sećanjem ljudi koji joj duguju život.

Sutra će se na trodnevnom susretu u Varšavi okupiti učenici 14 poljskih škola koje nose njeno ime. Tom prilikom će joj poštu odati i donji dom poljskog parlamenta Sejm.

"Ona je ličnost značajna za celo čovečanstvo. Pokazala je kako da se ponaša čovek kada nanose nepravdu nevinim ljudima. O prošlosti nije mnogo govorila. Smatrala je da je prirodno to što je učinila i uvek je govorila 'pa svaki čovek bi to učinio', ali mi znamo da to nije baš tako uobičajeno", rekla je Gražina Majer iz Jevrejske zajednice u Varšavi.

Irena Sendler, u vreme nemačke okupacije zvanično socijalna radnica, a tajno jedan od glavnih aktivista poljske nacionalno-katoličke ilegalne organizacije za pomoć Jevrejima pod nazivom "Žegota", prerušena u bolničarku u kolima hitne pomoći nebrojeno puta je ulazila u Varšavski geto i krujumčarila jevrejsku decu lažući nacistima da su umrla od tifusa.

Širom Poljske, gde je tokom svih godina nemačke okupacija kazna za pomoć Jevrejima bila smrt, uspevala je da nađe poljske porodice ili katoličke manastire voljne da rizikuju svoje živote i decu prihvate, daju im drugi identitet malih Poljaka i tako omoguće da prežive rat.

"Žegota" i Irena Sendler sačuvali su podatke o svakom od 2.500 malih Jevreja koje su izvukli iz geta i posle rata im rekli ko su zaista.

Gestapo je na kraju "majku dece iz Varšavskog geta" uhapsio i osudio na smrt, ali neposredno pred streljanje "Žegota" uspela je da podmiti jednog od čuvara i izvuče je iz zatvora.

I posle rata Irena Sendler nastavila je da pomaže kao socijalna radnica deci osnivajući sirotišta.

Umrla je 2008. godine u 98. godini. Nagrađena je pred kraj života brojnim ordenima, a bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво