Velika rekonstrukcija Panamskog kanala

Panama je postavila ambiciozan plan-da proširi i produbi Panamski kanal kako bi mogao da "odgovori" potrebama novih generacija prekookeanskih brodova.

Rekonstrukcija Panamskog kanala, jedinstvenog vodenog puta koji povezuje Atlantski i Tihi okean, vredna je 5,25 milijardi dolara i predstavlja inženjerski poduhvat ravan onom koji su ostvarili ljudi koji su ga gradili i otvorili 1914. godine.

Planirani radovi na proširenju i produbljivanju trebalo bi da budu završeni do 2014. godine, na stotu godišnjicu otvaranja.

Kanal tesan i plitak

Izračunato je da će oko 152 miliona kubnih metara zemlje i stena biti "izvučeno" sa prostora sadašnjeg kanala, javile su agencije.

Put do Atlantskog okeana kroz Panamski kanal dug je 81,6 kilometar. Kanal je na najužem mestu širok 91,5 metara, a na najširem 350 metara, a dubina iznosi 13,7 metara.

Za najsavremenije prekookeanske brodove je, međutim, tesan i plitak, tako da su neki sada primorani da robu iz Azije voze putem uz obale Južne Amerike, što ukupno iznosi oko 13.000 kilometara.

Proširivanjem i produbljivanjem Panamskog kanala stvoriće se dovoljan prostor za prolazak mamutskih teretnih brodova i velikih petrolejskih tankera, javile su agencije.

To će, kažu stručnjaci, "uzdrmati" globalne trgovinske plovne rute. Njime će moći godišnje da prođe više od 12. 600 brodova, triput više nego danas. Prolaziće i tankeri koji nose čak milion barela nafte.

Biće to značajan pomak za čitav biznis. Ubrzaće se dinamika, uznapredovati ekonomija i razmena između Dalekog istoka i Latinske Amerike, Kariba i istočne obale SAD - ističu vodeći ljudi pomorskih korporacija koje se bave prekomorskom trgovinom.

Panama se odlučila za ovaj poduhvat suočena sa rizikom da izgubi posao pred naletom prekookeanskih brodova.

Kroz kanal kakav je sada mogu da prođu brodovi maksimalne dužine od 295 metara i širine do 32 metra. Takvi brodovi prevoze do 4.500 kontejnera. Sadašnji kapacitet kanala je oko 40 brodova dnevno.

To je premalo za savremenu globalnu trgovinu, jer okeanima i morima već kruži oko 300 brodova koje zovu "post-Panama brodovi", a koji su dugi pola kilometra, široki oko 50 metara i prevoze čak 12.000 kontejnera.

Značajan izvor prihoda

Proširivanje kapaciteta Panamskog kanala, za koji su se građani Paname izjasnili na referendumu 2006. godine, doprineće da zemlja postane još bogatija.

Kanal je važan ne samo za pomorski promet, već je izvor prihoda u turizmu. Već sada se blizu 50 odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka Paname, a to je više od 480 miliona evra, ostvaruje od prolaska brodova Panamskim kanalom.

"Stvaranje Panamskog kanala, vodenog puta između okeana, bilo je vrhunsko ljudsko dostignuće svih vremena", zapisao je američki istoričar Dejvid Mekaloh u knjizi "Put između mora".

Panamski kanal je veštački stvoren pomorski put u najužem delu Centralne Amerike. Ideja o takvoj gradnji se javila još u 16. veku, ali se na projekat čekalo sve do 19. veka.

Bilo je više idejnih projekata, a pobedio je tim iz Francuske, koji je predvodio Ferdinand de Leseps. Njegova ideja je bila da se i u Panami izgradi kanal u nivou mora, poput Sueckog kanala.

Gradnja kanala, pod vođstvom francuskog tima, odnela je brojne ljudske žrtve. Oko 22.000 ljudi je stradalo od malarije, žute groznice i brojnih nesreća na gradilištu. Francuzi su napustili gradnju kanala.

Posao su 1904. godine preuzele SAD i 1914. godine završile kanal za šta je bio potreban novi projekat po kojem je u sredini kanala napravljeno veštačko jezero Gatun, a kroz koje brodovi plove uz pomoć brana, kako bi se premostili različiti nivoi dva okeana. Tokom američke gradnje stradalo je još oko 5.600 ljudi uglavnom od zaraznih bolesti.

U početku su najviše koristi od Panamskog kanala imale SAD, jer je njime bitno skraćen put između američke istočne i zapadne obale. SAD su do 1999. godine imale kontrolu nad zonom kanala, a tada je vraćen Panami.