Ambasador SAD se izvinio Poljskoj zbog izjava šefa FBI

Američki ambasador u Varšavi Stiven Mal izvinio se Poljskoj zbog komentara šefa FBI-ja Džejmsa Komija da Poljska sa Nemačkom deli odgovornost za Holokaust navodeći da to mišljenje nije američki stav. Tekst šefa EF-Bi-Aja izazvao bes i osudu poljske javnosti.

Mal je, nakon što je zbog izjave Komija bio pozvan u ministarstvo inostranih poslova Poljske, izjavio za novinare da nacisti snose isključivu odgovornost za Holokaust, u kojem je tokom Drugog svetskog rata ubijeno šest miliona evropskih Jevreja, prenosi Beta.

"Jasno sam stavio do znanja kako mišljenje da je Poljska na bilo koji način odgovorna za Holokaust ne predstavlja američki stav", istakao je ambasador Mal nakon susreta sa zamenikom poljskog ministra inostranih poslova.

Poljski predsednik Bronjislav Komorovski je komentar direktora FBI-aja nazvao uvredom za Poljsku i za hiljade Poljaka koji su pomagali Jevrejima, kao i izrazom "nedostatka istorijskog znanja", prenosi AFP.

U članku za Vašington post od 16. aprila Komi je rekao kako "u svojim glavama, ubice i saučesnici Nemačke, Poljska i Mađarska, smatraju da nisu učinili nikakvo zlo. Oni su ubedili sebe da je to bila prava stvar koju su morali da urade."

Za Poljsku je sugerisao da je bila saučesnik u nacističkom genocidu nad evropskim Jevrejima.

Šest miliona poljskih građana je ubijeno tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu. Polovinu žrtava čine Jevreji, a drugu polovinu hrišćani.

Američki predsednik Barak Obama je 2012. godine izazvao gnev Varšave kada je nacistički logor na teritoriji Poljske nazvao "poljskim logorom smrti". Obama se nakon toga izvinio Poljacima.

Poljska je jedan od najbližih evropskih saveznika SAD, a odnosi su se posebno poboljšali, posle izbijanja sukoba u Ukrajini i tenzija sa Rusijom.

Poljski političari su u više navrata pozivali na povećano vojno prisustvo SAD u regionu.

Počast herojima Varšavskog geta

Varšavu su ranije danas preplavile hiljade žutih papirnih narcisa koje Varšavljanima deli 850 volontera da ukrase odeću u znak pošte Jevrejima, herojima ustanka u Varšavskom getu, koji je izbio na današnji dan 1943. godine.

"Pamtim prve dane Ustanka i jedinu pomoć koju smo mogli da im pružimo – da pomognemo da pobegnu. Ali oni to nisu hteli. Odabrali su da ostanu da se bore. Ostali su sa namerom da pokažu da neće više da ih odvuku tako lako i da se neće ponoviti 1942. godina i masovna deportacija", rekao je pred Spomenikom heroja geta profesor Vladislav Bartoševski, prenosi Beta.

Taj bivši šef poljske diplomatije, Poljak, katolik, nekadašnji logoraš iz Aušvica, angažovao se tokom rata u organizaciji "Žegota" koja je pomagala tokom nacističke okupacije poljskim Jevrejima.

"To što je danas sa nama ambasador Nemačke pokazuje koliko se ta zemlja promenila", rekao je Bartoševski.

Iako svesni da njihov ustanak ima ništavne šanse da uspe, oko 1.000 do 1.500 slabo naoružanih boraca u getu iz Jevrejske organizacije boraca i Jevrejskog vojnog saveza, s oružjem u ruci, usprotivili su se likvidaciji geta i hrabro odolevali nacističkoj vojnoj sili do sredine maja.

Vođa ustanka Mordehaj Anjelevič i nekoliko desetina boraca izvršili su samoubistvo 8. maja, a neki od vođa ustanka, kao Edelman, uspeli su da pobegnu iz geta kanalima.

Nemački nacisti nakon što je ustanak Jevreja u krvi ugušen sravnili su za zemljom celi prostor geta, paleći sistematski zgradu po zgradu.

U trenutku izbijanja ustanka u Varšavskom getu ostalo je svega 50.000 do 70.000 Jevreja.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
20° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи