Читај ми!

Zlatno doba u odnosima Kine i Nemačke

Nemačka kancelarka Angela Merkel nalazi se u trodnevnoj poseti Kini. To je čak sedma poseta Merkelove najmnogoljudnijoj zemlji sveta. Kineske kompanije kupiće čak 123 helikoptera kompanije "Erbas".

Nemačka kancelarka Angela Merkel nalazi se u trodnevnoj zvaničnoj poseti Narodnoj Republici Kini.

Poseta Merkelove Kini započela je u nedelju u gradu Čengdu u provinciji Sičuan. Ovaj grad od 14.000.000 stanovnika ugostio je više od 160 nemačkih preduzeća, a u njemu radi i "Folksvagenova" fabrika u kojoj je zaposleno skoro sedam i po hiljada kineskih radnika i koja godišnje proizvede oko 450.000 vozila.

Mediji u istočnoj Aziji javljaju da su danas u Pekingu Merkelova i njen domaćin premijer Li Kećang potpisali duže vremena pripremane ugovore o narudžbini proizvoda nemačke aero-industrije i mašinske industrije, o investicijama u otvaranje novih fabrika automobila i udruživanju nemačkog avio-prevoznika "Lufthanze" i kineske kompanije "Er Čajna".

Naime, Narodna Republika Kina naručiće 123 helikoptera kompanije "Erbas", vredna više od 300.000.000 evra, dok će "Lufthanza" osnovati zajedničku kompaniju sa "Er Čajnom" sa ciljem da poveća broj kineskih putnika koji koriste njene usluge.

Lideri Nemačke i Kine postigli su i dogovor o izgradnji dve fabrike BMV-a u Kini, a Peking se i obavezao da će dozvoliti da nemačke banke ulože 10 milijardi evra u kinesko finansijsko tržište, javljaju kineski mediji.

Kancelarku Merkel u poseti Kini prati velika svita biznismena čiji je cilj da održe rast u trgovini između dve države, koja je cvetala u proteklih desetak godina.

Nemačka je najveći spoljnotrgovinski partner Kine u Evropi, a sofisticirane nemačke mašine i alati, odnosno transfer nemačke tehnologije iz oblasti mašinske, elektronske i građevinske industrije, jedan su od važnih nosilaca industrijskog razvoja i ekonomskog progresa koje je Kine ostvarila u protekle tri decenije.

S druge strane, Kina je najveći spoljnotrgovinski partner Nemačke u Azijsko-pacifičkom regionu i, prema obimu međusobne razmene, ukupno treći ekonomski partner Berlina, iza Francuske i Holandije, ali ispred Sjedinjenih Američkih Država.

Osam fabrika "Folksvagena" u Kini

Trgovinska razmena između dve države prošle godine dostigla je 140 milijardi evra i neprekidno je rasla za proteklu deceniju i po. Tako je, na primer, Kina 2000. godine otkupila 1,6 odsto svih nemačkih izvoznih artikala, ali je taj udeo prošle godine dostigao 6,1 odsto.

Nemački "Folksvagen" je najuspešniji proizvođač automobila u Kini. Taj gigant auto-industrije poseduje osam fabrika širom Kine i u proteklih 30 godina prodao je čak 20.000.000 vozila u najmnogoljudnijoj zemlji sveta.

On namerava da, skupa sa svojim kineskim partnerom, u naredne četiri godine investira više od 18 milijardi evra u otvaranje novih proizvodnih pogona u dalekoistočnoj državi.

Nemački trgovci i akademici ocenjuju proteklu deceniju kao "zlatno doba" u ekonomskim odnosima između dve zemlje, a velika frekvencija međusobnih poseta najviših zvaničnika dveju država pokazuje da su i politički odnosi Pekinga i Berlina odlični.

Kancelarka Merkel, kojoj je to sedma poseta Kini od kada je stupila na čelo nemačke države 2005. godine, sastaće se i sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, koji je ranije tokom ove godine već boravio u Berlinu.

Ono što bi donekle moglo da poremeti te idilične odnose jeste pitanje narušavanja nemačkih prava na intelektualnu svojinu, odnosno industrijska špijunaža na koju se žale nemačke kompanije.

Poslednjih godina trgovinske odnose između dve države opterećivalo je i pitanje dampinga kineskih solarnih panela u Evropi.

Naime, masovna proizvodnja jeftinih solarnih ploča u Kini zapretila je da uguši industriju proizvoda za korišćenje solarne energije u Nemačkoj, gde je razvoj tehnologije za eksploataciju obnovljivih, čistih izvora energije veliki cilj ne samo za privatne kompanije već i za samu državu, jer se Nemačka, nakon nuklearnog incidenta u Fukušimi, zvanično odrekla upotrebe nuklearne energije od 2023. godine nadalje.

Ekonomski gledano, dalji rast trgovine između dve države mogla bi da uspori činjenica da u Kini rastu troškovi života i poslovanja, odnosno skače cena radne snage, usled čega poslednjih godina nemali broj stranih kompanija seli svoje proizvodne kapacitete u zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Tajlanda.

Prevaziđeni složeni odnosi iz prošlosti

Početak odnosa Nemačke i Kine u modernom dobu nije nagoveštavao obostranu korist i zadovoljstvo koje postoji danas.

Naime, u drugoj polovini 19. veka Prusija, a potom i novoosnovana nemačka carevina, nastojale su da stanu rame uz rame sa evropskim kolonijalnim silama poput Velike Britanije, Francuske i Španije i da prigrabe teritorije i bogatstva na drugim kontinentima.

Nemci su pažnju usmerili na ogromnu Kinu koja je tada, nakon mnogo vekova slave i uspeha u razvoju civilizacije, kulture i vojnopolitičke moći, prolazila kroz period velike slabosti, jer je kasneći u industrijalizaciji, tehnološkoj i pravnoj modernizaciji, ostala poljoprivredna, feudalna država.

U poslednjoj deceniji 19. veka nemački inženjeri učestvovali su u izgradnji utvrđenja u lučkom gradu Ćingdaou koje je Kina, tada pod vladavinom dinastije Ćing, zamislila kao važno uporište odbrane od sve veće pretnje britanskih i američkih brodova, te rastuće moći Japana koji je već pokazivao interesovanje za Korejsko poluostrvo i Tajvan, nakon što je izuzetnom brzinom sproveo reforme političkog i vojnog sistema, uz uvođenje najmodernijih zapadnih tehnologija.

Međutim, nakon što je tvrđava izgrađena, Nemci su je silom prigrabili 1898. godine, koristeći to što su dva nemačka misionara ubili kineski nacionalisti koji su se protivili širenju hrišćanstva kao izgovor za vojnu intervenciju.

Nemačka kaznena ekspedicija izvojevala je veliku novčanu odštetu od kineske države i povoljnu koncesiju nad zalivom Kijaočou. Nemci su tada započeli urbanizaciju zaliva i izgradili kompleks ulica sa administrativnim zgradama i školama u Ćingdaouu. Oni su, takođe, konstruisali vodovod i uveli struju i ulično osvetljenje, što je tada bilo nepoznanica u drugim delovima Kine.

Ćingdao je tako postao baza nemačke Istočnoazijskog eskadrona, jedine tadašnje mornaričke formacije te zemlje koja nije koristila nemačku teritoriju kao svoju domicilnu luku.

Nemačka okupacija zaliva Kijaočou pokrenula je jednu vrstu trke kolonijalnih sila za po Kineze nepovoljnim teritorijalnim koncesijama i predstavljala jedan od glavnih faktora koji su doveli do izbijanja tzv. "Bokserskog ustanka" 1898. godine. U tom dvogodišnjem okršaju kineski rodoljubi i kineska carska armija sukobili su se sa trupama osam velikih vojnih sila među kojima su bili Japan, Rusija, Britanija, SAD i Nemačka. Taj rat se završio padom i pljačkom Pekinga i označio početak komadanja Kine.

Nakon izbijanja Prvog svetskog rata 1914. Japan, koji je već bio okupirao Korejsko poluostrvo i Tajvan i u Veliki rat ušao na strani Britanije i Francuske, zauzeo je Ćingdao. Grad je vraćen pod kinesku kontrolu 1922. gde je i ostao sve dok Japan krajem tridesetih godina nije u potpunosti okupirao Kinu.

Uprkos ovim burnim političkim promenama, Ćingdao je nekoliko decenija ostao najvažniji centar prosvete u modernoj Kini jer su hrišćanski misionari u njemu, mnogi od njih Nemci, otvorili veliki broj kvalitetnih škola.

Tako grad Ćingdao i danas predstavlja simbol i onoga što je loše i onoga što je dobro u kinesko-nemačkim odnosima.

Merkelova i njen tim, nesumnjivo, sadašnjost i budućnost odnosa sa Kinom žele da grade na trgovačkoj i prosvetnoj, odnosno pozitivnoj ulozi i simbolici tog sada prosperitetnog naselja na obali severne Kine.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво