Читај ми!

Oland novi predsednik Francuske

Socijalista Fransoa Oland novi je predsednik Francuske, pošto je u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio Nikolu Sarkozija osvojivši 51,7 odsto glasova. Sarkozi, sa 48,3 odsto glasova podrške, priznao poraz. Francuska se vratila s izleta u neoliberalizam, ocenjuje bivši ambasador Srbije u Parizu Predrag Simić.

20.31 - Nikola Sarkozi priznao poraz i čestitao Olandu. 

20.13 - Prvi rezultati pokazuju 4 odsto prednosti Fransoa Olanda. Nikola Sarkozi najavio da neće predvoditi stranku na predstojećim parlamentarnim izborima.

19.11 - Fransoa Oland osvojio između 52 do 53 odsto glasova, pokazuju prve ankete.

19.03 - Nikola Sarkozi otkazao večerašnji skup na trgu Konkord, na kojem je bilo planirano da proslavi izbornu pobedu.  

Posle punih 17 godina francuski socijalisti se vraćaju u Jelisejsku palatu. Socijalistički kandidat Fransoa Oland osvojio je 51,7 odsto glasova birača, pobedivši na predsedničkim izborima Nikolu Sarkozija, koji je dobio 48,3 odsto glasova. 

"Promene počinju sada. Obećavam da ću biti potpuno posvećen i požrtvovan u služenju Francuskoj. Biću predsednik svih Francuza", poručio Oland u svom rodnom gradu Tilu. 

Predviđeno je da se u slučaju pobede Oland u Parizu obrati pristalicama na pariskom Trgu Bastilja, gde su ceo dan u toku pripreme za događaj. 

Sa druge strane, Sarkozi je priznao poraz i čestitao svom socijalističkom protivniku.

"Francuska ima novog predsednika Republike, to je demokratski izbor. Fransoa Oland je novi predsednik Francuske i treba ga poštovati", poručio je Sarkozi svojim pristalicama u Parizu. 

Sarkozi je, inače, otkazao planirani skup na trgu Konkord na kome je trebalo da slavi pobedu zajedno sa svojim pristalicama. 

Ranije je bilo planirano da na tom skupu govori i u slučaju pobede i u slučaju poraza, ali proslave, ipak, neće biti, prenose italijanska agencija Ansa i belgijski list Soar, pozivajući se na diplomatske izvore.

Do 17 časova je glasalo 71,96 odsto glasača, što je veća izlaznost nego u prvom krugu u isto vreme kada ih je glasalo 70,59 odsto. Birališta su otvorena u osam časova i glasanje je trajalo do 20 časova.

Prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, 16,56 miliona glasova otišlo je Olandu, a 15,56 miliona Sarkoziju, dok je više od dva miliona glasačkih listića bilo nevažećih. Na izborima je bilo 18,86 odsto uzdržanih.

Nemačka kancelarka Angela Merkel čestitala je Olandu pobedu na izborima i pozvala ga da poseti Berlin čim to bude moguće, nakon stupanja na dužnost.

Predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej čestitao je izbornu pobedu novom francuskom predsedniku Fransoa Olandu.

Ministar spoljnih poslova Nemačke Gido Vestervele ocenio je da je izbor Olanda istorijski događaj i dodao da će Berlin zajedno sa Parizom raditi zajedno da vratimo evropsku ekonomiju na noge.

Predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc i lider nemačkih socijaldemokrata Zigmar Gabrijel u zajedničkom pismu su, takođe, čestitali Olandu na izbornoj pobedi, ocenjujući da je to "znak za celu Evropu" u cilju prevazilaženja finansijske krize.

Biografija Fransoa Olanda

Pobedom Fransoa Olanda, ili "gospodina Normalnog" kako ga nazivaju mediji, Francuska bi dobila šefa države koji će putovati vozom, zarađivati manje i podnositi javnosti dvaput godišnje izveštaje o radu.

Staloženi i uglađeni kandidat socijalista, koji je donedavno išao na posao skuterom, zbog čega su ga protivnici nazivali "dostavljačem pice", poznat je po svojoj skromnosti, po kojoj se razlikuje od ambicioznog i agresivnog rivala Nikole Sarkozija.

"Normalan predsednik mora da bude primeran predsednik", opisao je Oland pre godinu dana kakav, po njegovom mišljenju, treba da bude šef države.

"Ne može da odlučuje o svemu, da radi posao premijera, da odlučuje koji će novinar prezentirati televizijske vesti, ne može da postavlja sudije. Morate da budete povezani s narodom i poštovani, a poštovanje treba da se zasluži", istakao je mogući budući francuski predsednik.

Socijalista Oland je obećao da će smanjiti platu šefa države za trećinu i da će ukinuti predsednički imunitet.

Najavio je borbu protiv korupcije, povećanje poreza za bogate i veća socijalna davanja. Obećao je i da će zaštititi Francusku od globalnih tržišta kapitala.

Oland je iskusan političar i bio je poslanik u Parlamentu, ali mnogi mu zameraju to što nikada nije bio ni na kakvom položaju u vladi.

Rođen je 12. juna 1954. godine u Ruanu, na severu Francuske. Sin lekara i socijalne radnice, obrazovao se na Pravnom fakultetu, u elitnoj Visokoj školi za administrativne poslove i na Institutu za političke nauke u Parizu.

Socijalističkoj partiji je pristupio 1979. godine, bio je ekonomski saradnik tadašnjem predsedniku Fransoa Miteranu, a 1988. godine je izabran za poslanika. Na čelu socijalista je 1997. godine nasledio Lionela Žospena, a povukao se s tog položaja 2008. godine.

Za predsedničkog kandidata socijalista izabran je pošto je prethodni favorit šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan optužen za seksualno napastvovanje sobarice u njujorškom hotelu.

Oland je 1978. godine, tokom studiranja, upoznao Segolen Roajal, s kojom je živeo 30 godina u vanbračnoj zajednici i dobio četvoro dece. Roajal je bila glavni protivkandidat Sarkoziju na predsedničkim izborima 2007. godine.

Rastali su se posle njenog poraza u drugom krugu izbora i od tada je u vezi s novinarkom Valeri Trirveler.

Biografija Nikole Sarkozija

Odlučni i energični Nikola Sarkozi je na čelu Francuske od 2007. godine, kada je u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio Segolen Roajal iz Socijalističke partije.

Kontroverzni konzervativni političar, koji je sebe opisao kao "kapetana broda u srcu oluje", meta je kritika boraca za ljudska prava zbog svoje imigracione politike, dok je tradicionaliste ražestio svojim privatnim životom.

Sarkozi je, kada je tek izabran za predsednika, bio najpopularniji šef države od vremena generala Šarla de Gola, ali mu je popularnost drastično opala posle venčanja s manekenkom Karlom Bruni i neko vreme je bio čak najomraženiji šef države.

Rođen 28. januara 1955. godine, sin je prognanog mađarskog aristokrate i Francuskinje grčko-jevrejskog porekla.

Magistrirao je pravo 1978. godine, a 1981. godine je položio pravosudni ispit i postao član Advokatske komore. Pohađao je i magistarske studije na Institutu za političke nauke u Parizu.

U politiku je ušao mlad – mediji ističu da je postao aktivista u 19. godini, gradonačelnik sa 28, poslanik u 34, ministar u 38, a predsednik u 52. godini.

Godine 1977. izabran je za lokalnog odbornika u pariskom predgrađu Neji-sir-Sen, a od 1983. do 2002. je bio i predsednik te opštine. U dva navrata je bio poslanik u departmanu O-de-Sen.

U poslednjih 19 godina je bio ministar unutrašnjih poslova, ekonomije i komunikacija, sve dok 2007. godine nije izabran za šefa države.

Tokom predsedničkog mandata je povisio granicu starosti za odlazak u penziju sa 60 na 62 godine, a prema njegovim rečima, praktično je ukinuo 35-časovno radno vreme koje je uvela socijalistička vlada 2000. godine, zato što je izmenom poreskog sistema ohrabrio prekovremeni rad.

Na međunarodnoj pozornici, Sarkozija su često nazivali "američkim čovekom", mada se protivio ratu u Iraku. Mediji su pre pet godina opisivali Sarkozija kao najdinamičniju figuru u inače krutim gornjim ešalonima francuske politike.

I danas ga smatraju izuzetno energičnim i odlučnim, ali mnogi mu zameraju da je "bolesno ambiciozan" i agresivan.

Novinari su mu na samom početku predsedničkog mandata zamerili to što je pobedu proslavio s nekim od najbogatijih Francuza u jednom od najskupljih restorana, a podrobno su izveštavali i o njegovoj odluci da svom 23-godišnjem sinu dozvoli da pokuša da preuzme kontrolu nad javnom agencijom u poslovnoj četvrti Defans u Parizu.

Ostaće zapamćen po uvredama upućenim u različitim prilikama. Tako je jednom čoveku, koji je odbio da se rukuje s njim, rekao je: "Gubi se onda, idiote jedan!"

Mlade delinkvente iz pariskih predgrađa nazvao je ološem, dok je afričke države uvredio rekavši da je njihova tragedija to što nikad nisu ušle u istoriju.

S Karlom Bruni, s kojom se venčao 2008. godine, ima ćerku, a iz prethodna dva braka ima tri sina.

Број коментара 15

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво