субота, 26. мај 2012. | Изаберите писмо: Latinica



 

Насловна > Вести > Економија > Ни млека, ни договора

четвртак, 12. авг 2010, 11:02 -> 21:40

Ни млека, ни договора

Произвођачи за литар млека траже траже 32 евроцента или обустављају испоруке. Очекују се преговори са млекарама, а на састанку са министром пољопривреде договорено да, убудуће, и произвођачи буду укључени у писање уредби о висини премија за млеко и субвенција у сточарству.

Индивидуални произвођачи млека договорили су се у Новом Саду са министром пољопривреде Сашом Драгином да буду укључени у писање уредби о висини премија за млеко и субвенција у сточратсву.

Изјаве Уроша Шећерова, Слободана Петровића и Саше Драгина

Како су новинарима саопштили представник Конзорцијума Урош Шећеров и министар Драгин, на састанку је договорено и да  Национална лабораторија за проверу квалитета млека почне да ради до краја 2010. године.

"Наша жеља је да приликом усвајања буџета за 2011. годину учествујемо у креирању уредби, односно да будемо фактички учесници у том буџету. Ми желимо да се у 2011. повећају премије и субвенције и да нам се дају одређене олакшице", рекао је Шећеров.

Додао је да је од министра Драгина добио потврду о спремности да се произвођачи млека укључе у сваку фазу приликом доношења уредби за буџет у 2011. години, без обзира да ли се то односи на субвенције или премије.

Произвођачи млека нису са Драгином разговарали о захтеву да откупна цена сировог млека, без ПДВ-а и субвенција буде 32 евроцента за литар, јер то није у домену Министарства пољопривреде.

За 15. август, "Имлек" је најавио повећање откупне цене млека са 26 на 28,5 динара. Подсећају да су још пре два месеца тражили дозволу за увоз млека из Мађарске и да су због домаћих потреба смањили извоз млека.

"Цену на полицама нисмо кориговали на горе од 1. децембра 2007. године. Децембра 2008. године спустили смо цену пет до осам одсто. Сада први пут подижемо цену на полицама и опет смо ми монополисти и оптужени", наводи директор "Имлека" Слободан Петровић.

Индивидуални произвођачи формирали су јуче Конзорцијум, како би заједнички наступали према држави и млекарама и затражили хитне преговоре о цени и условима производње и продаје сировог млека.

Захтеви произвођача

Чланице Конзорцијума траже да се измени уредба Министарства пољопривреде и прописани износ субвенције по грлу стоке повећа на 20.000 динара, као и да се она примењује и на физичка лица и на регистрована пољопривредна газдинстава.

Конзорцијум је затражио и да се повећа износ премије по литру откупљеног млека са садашњих 1,5 на 5,5 динара, а да се републичким буџетом за 2011. годину она усклади са просечним износом премије за млеко у државама ЦЕФТА региона.

"Ми од државе не тражимо да моментално прихвати неше захтеве, јер знамо да држава у овом тренутку нема пара и не може да нам помогне", рекао је Шећеров и додао да се због тога и преговарало о буџету за 2011. годину.

Он је поновио и да ће произвођачи, ако млекаре не прихвате предлог произвођача, 22. августа престати да испоручују млеко прерађивачима.

Драгин: Захтеви оправдани

Драгин је потврдио новинарима да је Министарство пољопривреде расписало тендер за Националну лабораторију за испитивање квалитета млека јер "произвођачи више не могу да верују млекарама о утврђеном квалитету млека на основу којег се одређује цена и мисле да ту долази до малверзација".

"Измена уредбе која износи 12.500 динара по грлу стоке усвојена је на Влади Србије и исплата је почела, а почели смо и убрзану исплату премија за млеко у трећем кварталу, тако да смо све своје обавезе у овој години према произвођачима млека испунили", рекао је Драгин.

Министар пољопривреде је захтев произвођача млека за повећање откупне цене коју им млекаре тренутно плаћају 25 евроцента по литру оценио као оправдан, јер у земљама у окружењу инвестициони фонд "Салфорд" произвођачима плаћа најмање 28 евроцента по литру.

Конзорцијум произвођача млека чине произвођачи који укупно произведу око 200.000 литара млека дневно, а сачињавају га физичка и правна лица - регистрована пољопривредна газдинства произвођача сировог млека.

Министарство пољопривреде саопштило је јуче да је несташица млека резултат шпекулативних радњи "Салфорда", за који је већ два пута Комисија за заштиту конкуренције утврдила да постоји монопол, а Министарство је поновило захтев Комисији и очекује хитну реакцију
надлежних органа.

1
коментари број коментара 10 | cwпошаљи коментар
(четвртак, 12. авг 2010, 22:16)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

dzaba

i RTS objavljuje i mi ovde komentarisemo.Dok drzava ne sasece spekulantske radnje u ekonomiji i ne uvede stroga pravila koja se postuju odnosno da drzava primora na postovanje istih bice ovako kako je.Mogu ministri da pricaju sta hoce narod sve vidi i razume domaci tajkuni zele da izadju iz poslovanja u Srbiji i zele sto bolje da se prodaju.

1
(четвртак, 12. авг 2010, 22:05)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Činjenice

Činjenice govore same za sebe: od 4,2 miliona hektara obradive površine u Srbiji 87 je u privatnom vlasništvu, a samo 13 odsto pripadaju državi i poljoprivrednim preduzećima. Prosečna veličina gazdinstva u Srbiji je tri, a u Danskoj, primera radi, 42,6, u Velikoj Britaniji 69,3 hektara! Uporedni podaci deluju još drastičnije ako se zna da samo 2,9 odsto obradivog zemljišta u Srbiji čine posedi veći od 5.000 hektara, a da je broj gazdinstva 700.000, od čega je registrovano tek nešto oko pola. Vlasnička struktura zemljoposednika je poprilično šarolika jer je onih koji zvanično obrađuju zemlju sve manje, a paora "iz hobija" - što je trend - sve više!
Iskustva razvijenih evropskih poljoprivreda nedvosmisleno ukazuju da samo krupna gazdinstva i velika imanja donose traženi kvalitet proizvoda i profit. To je i logično s obzirom da patuljsti posedi ne omogućavaju primenu savremenih agrotehničkih mera i adekvatnih rešenja za veći prinos. Veliki posedi, praksa je nedvosmisleno pokazala, imaju znatno veće mogućnosti za unapređenje tehnologije proizvodnje, integralnu i biološku zaštitu useva i proizvoda, racionalnije i ekonomičnije korišćenje mehanizacije, efikasnije navodnjavanje, okupljanje na jednom mestu i timski rad najboljih naučnih i stručnih kadrova...
Ukrupnjavanje poseda, uz primenu visoke tehnologije u proizvodnji, nema alternativu u savremenoj poljoprivrednoj praksi u EU. Statistika Evrostata, agencije koja se bavi analitičkim istraživanjem poljoprivrede EU, kaže da je prosečna veličina poseda poljoprivrednog gazdinstva 60 hektara, a ostvareni dohodak iznosi najmanje 150.000 evra. Analitičari su, komparativnim metodama izračunali da jedan seljak u Nemačkoj, sa svojom produktivnošću, hrani 152 stanovnika, a njegov kolega u Srbiji svega 18!
Veliki posedi u Srbiji, raspadom i loše vođenom privatizacijom većine agrokombinata i velikih poljoprivrednih preduzeća, praktično su, čast izuzecima, uništeni. Kako reče jedan uvaženi stručnjak država je zaklala vola, a zauzvrat dobila tanku šniclu. Dugogodišnja politika usitnjavanja i rasparčavanja poseda sada naplaćuje danak ostvarivanjem sitnosopstveničkih umesto opštih državnih interesa koji osiguravaju prehrambenu sigurnost nacije.

1
(четвртак, 12. авг 2010, 22:03)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Na primer

"Oko 80% agrarnog budžeta Hrvatske je usmereno na podršku komercijalnim gazdinstvima, nekomercijalnim farmerima i projektima kapitalnog značaja. U 2005. godini, ukupni podsticaji su iznosili blizu 300 miliona evra (u Srbiji manje od 50 miliona evra). Podsticaji se usmeravaju kao direktna davanja po jedinici površine i grlu stoke, slično kao u EU.
Nekomercijalni proizvođači, od 700 do 1700 evra godišnje.Programi za povećanje govedarske proizvodnje sa 200 evra po grlu. Sufinansiranje izgradnje hladnjača i drugih skladišnih i prerađivačkih objekata, gde je podrška po jednom korisniku i do 350.000 evra. Direktni podsticaji su za ha pšenice 160 evra, ha uljarice 150 evra, ha šećerne repe 400 evra, podsticaj za industrijsku proizvodnju povrća je 400 evra/ha, po mlečnoj kravi 110 evra, a za tele još oko 90 evra, za utovljenu junad iz domaće proizvodnje 130 evra, a za telad u tovu iz uvoza oko 100 evra."
Budžet Evropske unije
Budžet Evropske unije u 2005. godini je iznosio 105 milijardi evra. U okviru njega, agrarni budžet je iznosio oko 46 milijardi evra ili 44%. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i njegovo uspešno potpisivanje za poljoprivredu Srbije znači veliki napredak koji će omogućiti zonu slobodne trgovine sa zemljama EU-27.

1
(четвртак, 12. авг 2010, 22:00)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Realnost

Ministar poljoprivrede Dr. Saša Dragin, ističe da nije suštinsko pitanje da li će država dati pare, nego, uslovi pod kojima se dodeljuju subvencije i nabavlja repromaterijal, kao što je dizel gorivo za oranje koje proizvođača košta „kao da sipa u ’mercedes’ u krugu dvojke“. Tvrdi da smo jedina zemlja u svetu koja nema poljoprivrednu naftu. Francuska, navodi, prošle godine imala je 700 miliona evra interventnih subvencija poljoprivredi. Samo po prvotelki daje 250 evra. Srpski proizvođači prodaju mleko po 26 dinara, a u Hrvatskoj nisu zadovoljni ni sa 52 dinara po litru. Ovakva situacija jedino odgovara mlekarama, jer bagatelno dobijaju sirovinu. Problem je, takođe, što je naše tržište otvoreno do te mere da ne možemo da budemo konkurenti sa strancima, koji imaju sve pogodnosti. Ne razumem Republički fond za razvoj, koji kaže da ne kreditira primarnu proizvodnju!? Prošle godine proizveli smo pšenicu po 11 dinara, a prodali po sedam. Znači li, da i za to treba da platimo kaznu? Ako nam poljoprivreda ne treba, neka kažu! Poklaćemo krave, prodati meso... Možda bi bilo bolje da uvozimo mleko, meso, jaja, brašno.
Vlada Srbije usvojila je uredbu po kojoj „pravo na korišćenje premije za mleko ima pravno lice kod koga je utvrđen udeo državnog kapitala od najmanje 90 odsto i fizičko lice nosilac porodičnog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Ministarstvo poljoprivrede, pored drugih, donelo i uredbu po kojoj se u 2010. godini izuzimaju tzv. veliki proizvođači, iz sistema subvencionisanja primarne proizvodnje. Ignorisanjem i obeshrabrivanjem ozbiljnih programa u primarnoj proizvodnji svake vrste, Srbija nažalost ostaje jedinstven primer. Opšte je poznato, na koji način su zemlje EU decenijama gradile primarnu, a paralelno sa tim i prerađivačku industriju i kakve napore u bildovanje i kvalitativno restrukturisanje nacionalne proizvodnje, ulažu one zemlje, koje se ozbiljno pripremaju za evropsku porodicu.
U prvom redu preko masivnih subvencija i podsticaja. Koliko to može da bude bitan cilj državne agropolitike, možda najbolje govori primer Hrvatske. Zaštitna cena, odnosno, od države garantovana cena, je (pretvoreno u dinare) 31 dinar plus osam dinara državnog podsticaja. Dalje subvencije su: za umatičeno grlo 200 evra, za prvotelke 290 evra, za hektar obrađene površine od 155 do 309 evra (zavisno od kulture).Nameće se utisak da se na taj način Srbija, visoko potencijalna agrarna zemlja, pretvara u uvozno zavisnu.

1
(четвртак, 12. авг 2010, 19:44)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

o cemu mi ovde pricamo

Meni plate za 4% mlecne masti 18-19 dinara ista ta suboticka mlekara, o kakvim vi ovde ciframa pricate.... ako neverujete skeniracu Vam i poslati obracun pa objavite...

1
(четвртак, 12. авг 2010, 17:47)
Dacha [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Spikulanti

U ove probleme treba obazrivo uci jer ako dodje do zapostavljanja poljoprivrede moze nam se lako obiti o glavu. Naime nepojmljivo je da niko, ama bas niko ne vodi racuna o proizvodjacima hrane. Ja cu samo jedan primer navesti gde drzava cuti a sve zna a to je problem spikulanata ili prekupaca. Posto velike mlekare ne zele da skupljaju mleko od manjih proizvodjaca onda angazuju ljude koji to rade za njih odnosno koji obilaze sela i skupljaju u svoju centralu te odatle onda preuzimaju velikasi. Ali problem je u tomesto premije nikako ne stizu do proizvodjaca zato sto drzava premije isplacuje preko mlekara a u ovom slucaju izmedju mlekare i proizvodjaca stoji preprodavac koji sav novac zadrzava za sebe bez obaveze da ga prosledi dalje jer pravno on je taj kome pripada premija zato sto je on taj koji predaje mleko. E sad posto se jadni i napaceni seljak nesme buniti jer ce u suprotnom morati da prosipa mleko ostaje bez neophodnog novca kojim bi prehranio krave koje daju to mleko. Naizgled nista strasno ali ogroman problem. A bojim se i da u drugim oblastima isto funkcionise. samo toliko. Drago mi je da se i proizvodjaci konacno ujedinili. Pozdrav

1
(четвртак, 12. авг 2010, 17:44)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

luda kuca

boze sacuvaj skuplja kisela voda nego mleko gde mi zivimo

1
(четвртак, 12. авг 2010, 17:03)
Игор [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Млеко

У Македонији је бар 50% српско млеко

1
(четвртак, 12. авг 2010, 15:29)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

bruka i sramota

Proizvodjaci mleka sa sadasnjom cenom ne mogu da opstanu, krajnje je vreme da neko nadlezan pogleda sta rade mlekare u ovoj zemlji.
Sve dok se ne postigne realna cena mleka svi proizvodjaci trebaju da obustave isporuku mleka.
Ovako se u EU ne ide!

1
(четвртак, 12. авг 2010, 13:09)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

бла бла

откупна цена млека са 4 масне јединице 20 динара
продајна цена млека са 2,6 масних јединица 50 динара
о чему ми овде причамо, да је ово озбиљна држава као што није тај имлек би давно био затворен а руководиоци би били у затвору.

доста је било, људи само хоће оно што им припада!

1
1