Читај ми!

Srbija u četvrtfinalu Svetskog prvenstva u rukometu, ne da je moguće nego je i realno

Svetsko rukometno prvenstvo, 28. po redu, održava se od 11. do 29. januara u gradovima Poljske i Švedske. Pod imenom Srbija muška rukometna reprezentacija peti put nastupa na najvećoj smotri najboljih selekcija planete. Disciplinovan tim sa lucidnim selektorom na čelu izgleda kao dobitna kombinacija za četvrtfinale šampionata sveta.

Rukometna reprezentacija Srbije otputovala je u Švedsku radi pripremnih utakmica 4. januara, bez velike medijske euforije i očekivanja javnosti.  

Mogao je tom prilikom selektor Toni Đirona da oponaša repliku iz filma "Lajanje na zvezde", kada profesor fiskulture Gradimir Stević sa Tupom iz vagona u kojem putuju na bokserski turnir kaže ostalim učenicima: "Kad se vratimo kao šampioni, biće vam žao što ste nas ovako bedno ispratili!"

Eventualni četvrtfinalni meč na predstojećem Svetskom prvenstvu u domaćoj javnosti biće okarakterisan kao iznenađujući rezultat, dok bi ispadanje iz preliminarne, odnosno grupne faze bio očekivan ishod.

Polufinalne ili čak finale, barem u jednom delu medija biće proglašeno kao posledica kontinuiranog i posvećenog rada u prethodnim godinama.

Srbija bez medalje u poslednjoj deceniji 

Seniorska rukometna reprezentacija Srbije u poslednjoj deceniji nema nijedno osvojeno odličje na velikim takmičenjima.

Reprezentativni rukomet bi mogao da se poistoveti u poslednjih dvadesetak godina sa nacionalnom fudbalskom selekcijom.

Postoji dobra baza igrača, stručnost, ponekad odlična timska atmosfera i neretko velika očekivanja javnosti, a rezultati izostaju i pod uspehom se podrazumeva plasman na velike turnire.

Nakon osamostaljenja do danas 11 selektora je prodefilovalo reprezentacijom Srbije, ređala su se velika rukometna imena, a selekcija je ostajala na poziciji pivota kada krilni igrači izvode cepelin.

Uspesi reprezentativnog rukometa, reklo bi se da su izbrisani iz kolektivnog sećanja i sve je ostalo na dostignućima iz perioda Jugoslavije. 

Posle evropskog srebra osvojenog u Beogradu 2012. godine, "orlovi" su tapkali u mestu, bez iskoraka i naznaka da nešto iznenađujuće na velikim takmičenjima mogu uraditi. 

U tom pogledu, deluje da je naredno Svetsko prvenstvo turnir na kome je vreme za iznenađenje

Ipak se okreće, sve oko Đirone 

Jedna od uzdanica rukometnog tima je selektor Toni Đirona, dobro znan rukometnoj javnosti po uspešnosti u poslu.

Maja 2020. godine Rukometni savez Srbije imenovao je Katalonca za selektora muške reprezentacije. Mediji su tada pisali o prvom strancu na mestu šefa stručnog štaba rukometne selekcije Srbije, premda taj podatak i nije u potpunosti tačan.

Bilo je stranaca, ali ne izvan srpskohrvatskog govornog područja, no, sem španskog (katalonskog) jezika, Đirona je doneo stabilnost, brzu, modernu igru i što je najvažnije, sopstvene zamisli je prilagodio rukometašima nacionalnog tima.

Đirona je rođen 1973. godine, a trenersku karijeru započeo je u mlađim kategorijama Barselone 1999.

U periodu od 2004. do 2008. bio je član stručnog štaba trijumfalne generacije Barselone koja je 2005. osvojila Ligu šampiona.

Njegov nesumnjivo najveći trenerski uspeh dogodio se 2018. godine na prvenstvu Afrike, kada je sa Tunisom osvojio zlatno odličje.

Pre imenovanja na mesto selektora Srbije u rukometu, Đirona je osvojio i srebrnu medalju sa pomenutom afričkom selekcijom na kontinentalnom turniru januara 2020. godine. 

Na osnovu dosadašnjih igara rukometaša Srbije pod vođstvom Tonija Đirone, primetna je raznovrsna taktika koju primenjuje Katalonac, što je u početku rezultiralo stabilizovanjem rukometne reprezentacije i ujedno pozivanjem igrača u nacionalni tim po principu zasluga i zalaganja.

Vreme je za dobar rezultat

"Orlovi" su na Evropskom prvenstvu održanom 2022. godine prošli neslavno.

Završili su takmičenje u grupnoj fazi, nakon pobede nad Ukrajinom, poraženi su od Francuske i Hrvatske, premda je tim bio desetkovan zbog pojedinaca zaraženih koronavirusom, što se odrazilo na sveukupnu atmosferu unutar ekipe, ali i mogućnost dobrih rezultata.

Međutim, u utakmicama u kojima su poraženi od reprezentacija koje su pre meča slovile za favorite, Srbija je pokazala zavidan nivo igre, balansirala je između oštro napadačkog sistema do izuzetno čvrste odbrane.

Generacija Lazara Kukića, Bogdana Radivojevića, Dejana Milosavljeva, Mijaila Marsenića, kapitena Nemanje Ilića i ostalih rukometaša na ovom Svetskom prvenstvu nalazi se u Grupi E i igraće protiv reprezentacija Alžira, Nemačke i Katara.

Prve tri selekcije iz grupe idu u narednu fazu gde se prenosi bodovni uspeh iz prethodne.

Do četvrtfinala je praktično otvoren put, neće biti favorita u vidu selekcije Danske, Španije, Francuske i Švedske, nema ni Hrvatske, neugodnog Islanda i četvrtoplasirane selekcije sa Olimpijskih igara u Tokiju, Egipta.

U drugoj rundi grupne faze, Srbija će se ukrstiti sa selekcijama koje dolaze iz Grupe F – Norveška, Holandija, Severna Makedonija ili Argentina.

I u tom pogledu, žreb ide u prilog tezi da Đironina ekipa može biti na dva, odnosno tri koraka do finala.

Plasman među osam najboljih timova na svetu garantuje i kvalifikacije za Olimpijske igre u Parizu što bi verovatno bila kruna reprezentativne karijere pomenutim igračima, uz Evropsko prvenstvo koje dolazi za godinu dana.

Đirona je u primpremnom periodu za Svetsko prvenstvo praktikovao trenažni proces s neuobičajeno velikim brojem igrača, pored 19 rukometaša koji su se našli na konačnom spisku, još 19 je bilo u srpskom timu. 

Najčešća formacija koju praktikuje selektor Đirona u defanzivi je 6-0 ili 5-1, ovakvi vidovi odbrane rezultirali su trijumfom protiv reprezentacije Slovenije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo i dobrim partijama u pripremnom periodu protiv aktuelnog evropskog šampiona selekcije Švedske.

Defanzivna igra pre svega sa Pešmalbekom, Orbovićem, Abutovićem, Đorđićem i Marsenićem bi mogla biti od presudne važnosti za "iznenađenje", jer su pomenuti igrači zasigurno najjače oružje Srbije.

Nedavnom promenom pravila, IHF je (in)direktno doprineo bržoj igri, pre svega nakon izvođenja lopte sa centra i kada je reč o pasivnoj igri, što dosta odgovara Đironinim rukometnim zamislima, a uz to na terenu postoje igrači koji mogu ispratiti taj tempo igre sa Lazarom Kukićem na čelu.

Atmosfera u timu Srbije uliva nadu da neće biti upotrebljiva replika iz filma "Lajanje na zvezde", kada pomenuti profesor Stević, nakon turnira kritikuje učenika Gavranića da se "trkao sa putničkim, a da ga je udario brzi voz".

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво