nedelja, 23. maj 2010, 15:10 -> 17:12
Goran Bregović
Prepoznatljiv balkanski ritam, doneo je domaćem kompozitoru Goranu Bregoviću svetsku slavu. Komponovao je muziku za brojna zapažena filmska ostvarenja, a njegov "Orkestar za svadbe i sahrane" sa uspehom nastupa već 16 godina.
Tradicionalni ritmovi balkanskog podneblja doneli su svetsku reputaciju domaćem kompozitoru Goranu Bregoviću autoru kompozicije koja će predstavljati Srbiju na 55. takmičenju "Pesma Evrovizije".
U ekskluzivnom intervjuu za RTS koji je Goran Bregović dao o proteklom kastingu za ovogodišnju Beoviziju, pesme je opisao kao vesele i jednostavne.
"Nekom će se dopasti, nekom neće, ali ko ima ambiciju da se svima dopadne, ne bavi se onim čime se ja bavim" rekao je Bregović.
"Sve tri pesme su trubačke, jer kako sam već rekao - tražili ste Bregu, dobićete Bregu! Svi tekstovi su veseli - tako ja to zamišljam..." rekao je Bregović i naglasio da će ići na "Pesmu Evrovizije".
"Naravno da idem na „Pesmu Evrovizije", biću tamo do finala ali neću biti za finalno veče jer imam jedan dogovoren koncert u Španiji. Ako uđemo u finale...", rekao je Goran Bregović.
Rođen je u Sarajevu 22. marta 1950. godine. Početkom sedamdesetih Bregović sa svojim prijateljima muzičarima formira grupu "Bijelo dugme".
Glavni vokal u bendu je bio Željko Bebek, a prelomni trenutak njihove karijere je bio treći singl "Da sam pekar" i "Selma", posle koga objavljuju svoj prvi album "Kad bi bio bjelo dugme".
Sedamdestih Bregović i njegov orkestar haraju muzičkim scenama stvarajući dotad neviđenu euforiju krunisanu čuvenim koncertom kod Hajdučke česme u Košutnjaku.
Sa "Bijelim dugmetom", Goran je ušao u legendu. Bili su pozvani da sviraju za Josipa Broza Tita, na dočeku Nove godine u Zagrebu.
Organizatorima se učinilo da je njihova muzika preglasna za maršala, pa su ih posle nekoliko minuta sklonili sa scene.
Održali su koncerte u Zagrebu i Beogradu, a mediji su ih kritikovali da kvare omladinu prozapadnjačkim idejama.
Nekoliko godina posle smrti doživotnog predsednika SFR Jugoslavije, Josipa Broza Tita, Bregović počinje da se u nastupima pojavljuje u belom odelu što su mnogi shvatili kao aluziju na maršala.
Na pragu devedesetih, Bregović debituje kao autor filmske muzike. Osim Kusturičinih kultnih i nagrađivanih dela "Dom za vešanje", "Arizona drim" i "Podzemlje", komponovao je muziku za ukupno 30 zapaženih filmskih ostvarenja kao što su "Kraljica Margo" Patrisa Šeroa, "Karaula" Rajka Grlića, "Životni put" Radula Mahaelama, "Đurđevdan" i još nekoliko njegovih komozicija ovekovečene su u filmskoj istoriji i kao lajt motivi kultnog filma "Borat" iz 2006. godine.
Uspešne koncertne turneje
Autor je muzike za nekoliko renomiranih pozorišnih ostvarenja: multimedijalni projekat Tomaža Pandura "Silence of Balkans" ", predstavu o nesvakidašnjem Hamletu tršćanskog pozorišta "Stabilo", predstavu "The childrens crusade " popularnog italijanskog reditelja Marka Bailanija.
Na početku novog milenijuma, Goran Bregović je komponovao muzičko-scenski triptih inspirisan Danteovom "Božanstvenom komedijom". Delo je režirao Tomaž Pandur a premijerno je izvedeno u pozorištu "Talija" u Hamburgu.
"Karmen sa srećnim krajem" naziv je Bregovićeve prve opere koju je kompletno autorski uobličio. Delo je do sada imalo više od 150 izvođenja u metropolama širom sveta.
Bregović je sarađivao sa Igi Popom Ofra Hazom, Sesarijom Evorom, Skot Vokerom.
Njegov "Orkestar za svadbe i sahrane" sa uspehom nastupa već 16 godina, a čine ga trubači, hor i simfonijski orkestar.
Orkestar godišnje održi oko 150 koncerata od kojih je svaki svojevrsni muzički spektakl. U gradovima širom sveta njihove koncerte prati od nekoliko desetina hiljada ljudi do rekordnih pola miliona koliko je bilo na Trgu St.Đovani u Rimu 1997. godine.
Prošlu, 2009. godinu počeo je objavljivanjem muzičkog projekta "Alkohol", snimljenog u Guči, koji se sastoji od dva dela: "Šljivovivca" i "Šampanjac". Laureat je počasnog doktorata britanskog univerziteta Šefild.
