"Rejmond Nikole Trast" za decu Srbije

Kristin Hilčenko je biohemičar i radi kao istraživač na Kembridž Institutu. 2018. godina i prva poseta Srbiji, za Kristin su bili istinska prekretnica u životu i karijeri. Rezultat posete je pokretanje dobrotvorne asocijacije "Rejmond Nikole Trast" već pola godine finansira tri somborske škole. Sa Kristin Hilčenko razgovarali smo nedavno u Beogradu.

Kristin Hilčenko je 2018. godine došla u Sombor na poziv rođaka njenog supruga, kako bi održala predavanje iz svoje oblasti.

Grad Sombor, i ljudi u njemu, ostavili su snažan utisak na ovu Francuskinju. Po povratku u London pokrenula je dobrotvornu asocijaciju Rejmond Nikole Trast sa jasnim ciljem - da deci iz Srbije omogući bolje uslove obrazovanja.

Tokom nedavne posete Srbiji, Kristin i njen kolega sa Kembridža, Vasilis Kargas, obišli su Sombor i Pančevo, i uradili novu procenu potreba dece u tamošnjim obrazovnim ustanovama.
Od osnivanja, pre pola godine, fond finansira tri škole u Somboru, a planirano je proširenje na druge gradove i obrazovne ustanove u Srbiji.

"Humanitarni rad je u Engleskoj veoma uobičajena stvar, to je prosto deo njihove kulture. Ljudi su na naš poziv da se priključe Fondu sjajno reagovali" kaže Kristin Hilčenko. "Kada sam se vratila iz Srbije, susrela sam se sa mnogim akademicima, i veliki deo našeg tima čine upravo naučnici i intelektualci. I vrlo je interesantno da, iako mnogi od njih nisu ništa znali o Srbiji ranije, čim su čuli da se radi o obrazovanju dece, sa velikim entuzijazmom su se priključili Fondu. Bili su vrlo srećni što mogu da doprinesu tako što će podeliti svoje veštine i znanje".

"Velika je razlika u obrazovnom sistemu između Srbije, i Francuske i Britanije. To je posledica nedostatka novca. Novcem kupujete IT opremu, plaćate zaposlene, kupujete nameštaj i slično" objašnjava Kristin.

"Prednost dece u Francuskoj i Britaniji je da mogu da budu deo programa razmene studenata, mogu da uče jezike i putuju u zemlje čiji jezik uče. Mi smo tu razmenu već dogovorili za dve škole u Srbiji, jednu sa školom u Francuskoj, a drugu sa školom u Kembridžu. Pružiti nekom mogućnost je jako važno."

Uz dobro poznato „svaki početak je težak", pitali smo Kristin da li je teško biti humanitarni radnik u Srbiji? Uz širok osmeh zbog ovog pitanja, odgovorila je:

„Ne bih rekla. U stvari je na početku bilo teško, moram da priznam, zbog organizovanja sajta, ispunjavanja svih pravnih obaveza. Sada kada smo sa tim završili, zaista sve dolazi kao nagrada. Ipak ovo radimo za decu, i mislim da moramo da budemo svesni, da svako od nas, u svojoj oblasti, malim činjenjem mnogo pomaže".

Vasilis Kargas je prvi put u Srbiji. Oduševljen je i zemljom i ljudima, i sa ogromnim entuzijazmom pristupa svojim zaduženjima u okviru Fonda.

„Kada se, prošle godine, Kristin vratila iz svoje prve posete Srbiji, sreli smo se u našoj laboratoriji u Kembridžu, kolege smo. Oči su joj blistale i rekla mi je - Osnovala sam humanitarni fond za pomoć deci u Srbiji -. Prvo što sam pomislio, bilo je: dobročinstvo i Srbija, to je sjajno! Ja, kao Grk, poznajem dosta Srba iz severnog dela Grčke, takođe sam dosta njih i naknadno upoznao, i dobila je moje momentalno - DA, priključujem se!"

Kako bi privukli pažnju što više ljudi, u Rejmond Nikole Trastu osmišljavaju najrazličitije donatorske akcije.

„Organizovali smo dosta maratona, biće ih još. Imaćemo velike pijanističke koncerte, jedan u Francuskoj i jedan u Kembridžu, ili Londonu. Potom organizujemo skakanje padobranom, i još dosta raznolikih dešavanja. Hoćemo da svaki put targetiramo novu ciljnu grupu kojoj želimo da privučemo pažnju."

Veću medijsku pažnju fondu Rejmond Nikole Trast obezbeđuje i podrška svetski poznatih imena iz domena umetnosti, sporta, nauke...

„Mi ne želimo da pružamo isključivo finansijsku pomoć, iako je to, naravno, važno. Cilj nam je da podignemo svest ljudi o situaciji u Srbiji. Mnogi Francuzi i Britanci nikada nisu bili u Srbiji. Da bismo to postigli potrebno je da imamo tim u svakoj državi, da imamo ambasadore, uticajne ljude koji mogu da prošire informaciju" kaže Kristin, a Vasilis dodaje:

„Čvrsto verujem da svi oni koji su nešto značajno uradili i po tome postali poznati, dakle popularne i poznate ličnosti su vrlo bitne kako bi rad humanitarnog fonda podigli na viši nivo. To je za njih mnogo lakše da urade, nego običnim ljudima. Tako da imamo nekoliko pokrovitelja, među njima i Srba, kao što je čuveni violinista Nemanja Radulović, košarkaška NBA zvezda Nikola Jokić, bivša džudo šampionka - Dajana Morić. Nedavno nam se iz Velike Britanije priključio profesor Džon Voker, dobitnik Nobelove nagrade u oblasti hemije za 1997. godinu."

Kristin Hilčenko je, zahvaljujući rezultatima rada Rejmond Nikole Trasta, od 700 nominovanih iz celog sveta, bila izabrana za finalistu „21st Century Icon Awards" za 2019. godinu.

U reportaži su korišćene fotografije Siniše Trifunovića.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 23. септембар 2024.
29° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи