Ruski grof srpskog porekla

Ekipa Programa za dijasporu RTS-a boravila je u Sankt Peterburgu i zabeležila priču o ruskom grofu i generalu srpskog porekla Mihailu Miloradoviću. Njegov portret nalazi se na počasnom mestu u najvećem muzeju na svetu Ermitažu.

Ermitaž je jedan od najvećih i najpoznatijih muzeja sveta, ako ne i najpoznatiji. Nekada dvorac ruskih careva. Kao muzej otvoren je za javnost od 1852. godine.  U njemu je oko tri miliona umetničkih i istorijskih eksponata. Izložena su umetnička dela svih naroda sveta. Čini ga šest velikih zdanja na obali Neve.

Ipak, mi nismo ovde zbog samog Ermitaža i nećemo vam pričati o muzeju o kome bi se mogli čitavi serijali mogli snimiti. Ovde smo zbog jedne sobe u Ermitažu koja se zove "Vojna galerija 1812" i koja je važna za Srbe. U njoj je jedan portret, na počasnom mestu a reč je o ruskom grofu i  generalu srpskog porekla.

Ulazimo u "Vojnu galeriju" koja je posvećena 1812- oj godini a otvorena je na inicijativu cara Aleksandra Prvog kako bi se proslavili svi generali koji su se istakli u vreme ratova sa Napoleonom. 

"Ovde na ovim zidovima smeštena su 332 portreta, svih  generala pa naviše, maršala, fedmaršala koji su učestvovali u tom ratu", kaže dr Ivan Prijma, profesor srpskog jezika.

Na pitanje zašto je ova soba važna za Srbe, Rene Elizabeta Pavlovna, kustos muzeja Ermitaž odgovara: "Među generalima je jedan izuzetan čovek Mihailo Miloradović koji je poreklom iz Srbije i čiji je deda bio saborac Petra Prvog."

"On je bio dežurni general i kod Suvorova u italijanskom pohodu, švajcarskom pohodu i kod Kutuzova kada je proterivan Napoleon iz Moskve. Bio je u Borodinskoj bici a posle u avangardi kad su isterivali Francuze iz Rusije pa su išli do Pariza.", nadovezuje se na priču dr Ivan Prijma.

"Fedmaršal Kutuzov ga je odlikovao i imenovao za dežurnog generala što je značilo da je sve vreme bio uz njega i da je na najbolji način mogao da se pokaže na bojnom polju", zaključuje Rene Elizabeta Pavlovna. 

Pitali smo dr Ivana Prijmu da li tačno da je Kutuzov Mihaila Miloradovića nazvao "krilatim" zbog njegovfih munjevitih dejstava?

"To je tačno, i više nego tačno. Miloradović je bio odvažan, hrabar, možda kao niko. On je znao da na konju istrči ispred pešadije i da im pokaže kako je on smeo da krene. Niko neće u napad i onda krene Miloradović peške, ispred te svoje pešadije  i kaže "Gle sad kako će vam zarobiti vašeg generala, kako će neprijatelj da me uhvati". Onda krenu i Rusi. Bio je brz jako, bio je hrabar ali znao je da stane na sred bitke i da poruči nešto da mu se donose da ruča, kako bi ulio poverenje i mirnoću. Pod njim je ubijeno 4 konja, oboreno mu je nekoliko kačketa a sam u bou nikada nije stradao.", odgovara dr Ivan Prijma. 

Preci Mihaila Miloradovića došli su iz Hercegovine, iz okoline Mostara, još u doba Petra Velikog. Rođen je 1771. godine u srpskoj porodici koja je bila bliska Ruskom caru.

Zanimalo nas je kada je Mihailo Miloradović dobio grofovsku titulu?

"Dobio je posle rusko- turkog rata, završenom tačno pred rat sa Napoleonom, a general je bio već deset godina pre toga.", rekao nam je profesor srpskog jezika dr Ivan Prijma.

"Aleksandar Prvi ga je dva puta postavljao za guvernatora. Prvo u Kijevu a onda je 1818. godine imenovan za vojnog guvernatora Sankt Petrburga i na toj dužnosti uradio je mnogo dobrih stvari.", kaže Rene Elizabeta Pavlovna, kustos muzeja Ermitaž.

"To je bio narodski čovek u svakom smislu te reči, on je bio sa vojnikom, on je bio sa običnim ljudima. Zato je bio neverovatno voljen, poštovan od svih vojnika i običnih Rusa. Zato je car poslao Miloradovića da umiri revolucionare 1825. godine. I, dođe Miloradović na konju, da zapravo objasni šta se dešava i ko je počeo da nagovara vojnike da se raziđu, da ne veruju oficirima...i, odjednom, doživeo je sa leđa taj metak a zatim i  bajonet u leđa. On to video nije, bio je smrtno ranjen ali je živeo još četiri sata.", o strašnoj sudbini Mihaila Miloradovića ispričao je dr Ivan Prijma.

Kada se ovde zateknemo mi iz Srbije a vodič spomene prezime Miloradović, mi se nekako trgnemo, uspravimo i budemo važni. Na ovakvoom mestu, velikim zaslugama stoji počast našem čoveku.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
25° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи