Plavno: 400 godina hrama Svetog Georgija

Ove godine oko hrama Svetog Georgija i nekadašnje škole Dositej Obradović, na praznik Spasovdan, okupilo se nekoliko stotina Plavanaca. Većina njih pristigla je iz Srbije, a drugi samo ovim povodom iz daleke Engleske ili neke treće strane zemlje.

Četiri veka postojanja pravoslavnog hrama u njihovom selu nije mali jubilej. Četiri stotine godina postojanja i utemeljenosti svedoči svaki temelj ugrađen u ovu svetinju.

"Plavno je bilo jedno od najlepših sela na ovom području, ne samo Knina, nego i Dalmacije i jedno od najvećih sela koje je imalo 850 domaćinstava i više od dve hiljade stanovnika. Sećam se gde sam proveo svoje najleše i najmilije dane kao dete, omladinac, čuvajući ovce i goveda", kaže Dušan Opačić.

Među pristiglim Plavnjanima bili su i oni koje poreklo veže za ovaj kraj iako su rođeni u nekoj drugoj državi. Za njih je ljubav prema Plavnu ljubav prema očevini, dedovini pa za sebe kažu da su Plavnjani u duši.

"Pripadam prvoj generaciji dece čiji su roditelji odavde otišli. Moj stariji brat je rođen ovde, u Plavnu, a ja sam rođen u Zemunu u Srbiji", kaže Nebojša Opačić.

Plavnjani sa posebnim ponosom gaje sećanja na prvog ovdašnjeg učitelja i prvog srpskog ministra kulture, velikog posvetitelja Dositeja Obradovića koji je za vreme svog boravka u selu, u bratskoj kući kod hrama, utemeljio školu i opismenjavao narod, a 1770. godine dovršio i svoje značajno delo Ižica.

"To je naziv koji je sa ponosom nosila naša škola do pred sam rat, a onda je promenila ime u Veljko Vlahović što nikom od nas nije bilo drago", kaže Dušan Opačić.

Za obnovu hrama, svečano obeležavanje jubileja i za očuvanje njegove ovdašnje tradicije velike zasluge pripadaju Zavičajnom društvu Plavno, čije se sedište nalazi u Beogradu, a čiji su se članovi potrudili da proslava bude sa što više okupljenih i obogaćena skromnim kulturno umetničkim programom.

Ovom prilikom su se susreli i sa Kninskim vlastima kako bi u saradnji sa njima pokušali da nađu način da selo ponovo oživi.

Pravoslavlje je ovde prisutno još od kraja 14. veka. Dolaskom Tvrtka Prvog Kotromanića i njegovim širenjem na Dalmaciju, veliki broj pravoslavaca se nastanio na području Knina i Plavna, a zatim i sa dolaskom Turaka, uspostavljena je čvrsta pravoslavna zajednica.

"Ta pravoslavna zajednica imala je svoje hramove i ranije, i to potvrđuju hramovi i crkve koje su u okolini podignute", kaže Đuro Đurić, predsednik Zavičajnog udruženja Plavno.

Povodom jubileja crkve i Svetog Georgija i slave Spasovdana, Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop dalmatinski Nikodin u sasluženju nekoliko sveštenika Eparhije dalmatinske, a kulturno umetničkom programu su prisustvovali i predastavnici gradskih vlasti grada Knina.