Više od 10000 Srba u Mađarskoj

Zahvaljujući višemesečnoj kampanji zemaljske i drugih srpskih samouprava iz 2011. godine, čiji su medijski nosilac bile Srpske nedeljne novine pod sloganom „Ne boj se - budi ono što jesi!" broj pripadnika srpske manjine u Mađarskoj je, prema rezultatima popisa, premašio brojku od 10 hiljada.

Posle dugog čekanja i više odlaganja, koja su u javnosti ocenjivana i kao skandalozna, mađarski Zavod za statistiku konačno je saopštio rezultatate popisa stanovništva sprovedenog 2011. godine. Prema tim podacima, srpska manjina je čak tri puta brojnija nego prilikom prethodnog popisa, organizovanog pre deset godina, piše Dragan Jakovljević za Srpske nedeljne novine u Budimpešti, a objavila na svom sajtu Kancelarija za saradnju sa dojasporom i Srbima u regionu.

Da podsetimo, tada je Srba u Mađarskoj zvanično bilo nešto više od 3.500, pa je u srpskoj zajednici sve do saopštavanja najnovijih rezultata, vladala bojazan od mogućnosti da bi, u slučaju daljeg drastičnog opadanja broja našeg življa u ovoj zemlji, mogao biti doveden u pitanje i njihov status zakonom priznate manjinske zajednice, odnosno određena manjinska prava.

Međutim, informacije o trostrukom uvećanju ne samo da su raspršile takve slutnje, već su donele realno očekivanje da će srpska manjina u Mađarskoj, imajući u vidu nove okolnosti, ubuduće biti daleko značajniji društveni i politički činilac nego do sada.

Prema objavljenim podacima, broj pripadnika još osam nacionalnih manjina u Mađarskoj je od 2001. do 2011. godine porastao, a izuzetak su zajednice Grka, Slovaka i Slovenaca, kod kojih je zabeleženo brojčano smanjenje. Jedino je broj Ukrajinca ostao gotovo nepromenjen u odnosu na prethodni popis.

Zavod za statistiku ovakav trend tumači intenzivnom aktivnošću zemaljskih i mesnih manjinskih samouprava koje su uoči popisa stanovništva, najčešće putem manjinskih medija, pozivale svoje članove da se izjasne o pripadanju datoj manjini. Tako je bilo i u srpskoj zajednici u Mađarskoj, čiji su mediji nekoliko meseci uoči popisa motivisali srpsko stanovništvo, kao i one građane koji su srpskog porekla ili u porodici govore srpskim jezikom, da se izjasne kao pripadnici naše manjine. Nosilac takve kampanje bile su i Srpske nedeljne novine, pod sloganom „Ne boj se, budi ono što jesi - izjasni se kao Srbin!".

Upitan da prokomentariše rezultate popisa, predsednik Samouprave Srba u Mađarskoj Ljubomir Aleksov za SNN kaže da je ovakav razvoj situacije veliko i prijatno iznenađenje i za telo na čijem je on čelu.

"Malo je ko očekivao ovakav razvoj situacije. Iskustvo sa dosadašnjih popisa nam govori da se onaj broj koji smo mi kao manjina procenili i očekivali, uvek razlikovao od broja koji je saopštavan posle popisa. Mi smo uvek govorili da nas ima oko 10 hiljada, ali se popisni rezultat uvek znatno razlikovao od tog broja. Evo, sada su ovi rezultati konačno doneli cifru koju smo uvek spominjali kao realnu. Za ovo kratko vreme od saopštavanja rezultata još nismo obavili detaljniju analizu, ali bismo rezultat mogli da sagledamo iz dva aspekta. Imamo ona naša seoska naselja u kojima su se naši ljudi i ranije izjašnjavali kao Srbi, jer ih neprijatna istorijska dešavanja nisu pokolebala da se izjasne o svojoj srpskoj nacionalnoj pripadnosti i da priznaju da im je srpski jezik maternji. U takvim naseljima ni sada nema velikih oscilacija. Povećanje je uočeno u gradskim sredinama, gde su se ljudi sada očigledno smelije izjasnili", kaže Aleksov.

Imajući u vidu da je brojčano stanje povećano kod većine narodnosti, Ljubomir Aleksov zaključuje da su se i ostale manjine ovoga puta otvorenije izjašnjavale o svojoj nacionalnoj pripadnosti nego što je to bio slučaj prilikom ranijih popisa stanovništva. To povećanje on vidi kao činjenicu koja treba da proizvede određene posledice i na političkom planu.

"Mislim da posle ovih saznanja treba i mi da razmislimo o promeni dosadašnje političke strategije. Još ćemo videti kakva će biti izborna regulativa, ali treba se truditi da na izborima 2014. godine budu uvaženo činjenično stanje. Dakle, predstoji nam još mnogo posla na tom planu", napominje Aleksov.

Na pitanje koliko su neka nova, odnosno drugačija pitanja na popisu pomogla da se dođe do ovako povoljnih rezultata, naš sagovornik primećuje da su pitanja o nacionalnosti i maternjem jeziku standardna i da se ona nisu menjala u odnosu na prethodni popis.

"Međutim, novo je bilo pitanje o jeziku koji se koristi u porodici i krugu prijatelja, na koji je veliki broj ispitanika odgovorio „srpski". Iz nepoznatih razloga, oni se ipak nisu izjasnili da pripadaju našoj manjini. Ali, i to što su priznali da koriste naš jezik, veoma je značajna činjenica", kaže predsednik SSM-a i izražava zadovoljstvo što je ovim rezultatima konačno dobijena realna slika o broju Srba na teritoriji Mađarske.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво