Читај ми!

Književna i novinarska stremljenja Nede Gavrić

"Što pre čovek shvati da su istina i pravda nedostižne na njegovom zemaljskom putu, to će pre biti slobodniji", kaže za RTS Neda Gavrić, književnica i novinarka iz Banja Luke, dok i ona i publika iščekuju izlazak iz štampe dve knjige njenih novih pesama.

Nedo, iza Vas su tri knjige pesama, a uskoro izlazi i četvrta, pod naslovom "Jesen žedne duše". Sam naslov se, čini nam se, može dvojako protumačiti - i sa optimističke i sa pesimističke takče gledišta?

"Jesen žedne duše u stvari obećava kišu žednoj duši. Ako smatramo da je bol suša za dušu, onda nam je kiša neophodna da bi opet ozeleneli, procvetali, a znamo da jesen donosi najviše kišnih dana. Tako da, naslov ove knjige je optimistično nadanje pa čak i obećanje da će biti bolje. Naslovu knjige „kumovao" je recenzent ove knjige, čuveni naš pesnik, Boro Kapetanović. Njegov predlog za naslov sam bez pogovora prihvatila jer je Boro pesnik koji poznaje i moj rad i mene kao čoveka, nadasve poznaje poeziju i on je, kroz čitanje ovog rukopisa, samo izneo najvažniju poruku koju nose pesme u ovoj knjizi. Ono što ovu knjigu razlikuje od prethodne tri je to što je ona podeljena u tri ciklusa „Sveta vodica", „Jesen žedne duše" i „Slani dani." Zajedničko im je što je svaka u svom sadržaju ima ljubavnu i duhovnu poeziju", kaže Neda.

Čini nam se da dečja duhovna poezija nije mnogo zastupljena u izdavaštvu. Šta Vas je motivisalo da pišete tu vrstu poezije, koja će se naći u još jednoj Vašoj knjizi, koja je u pripremi?

"Duhovna poezija je ona kojoj se, ako vas pronađe, ne možete i ne želite odupreti. Tu nema planiranja, odabira ili namere. Tu je celo jedno odrastanje, vaspitanje. Sve ono čime su vas hranili dok ste rasli. Potičem iz porodice i iz krajeva koji svoje običaje, tradiciju i veru čuvaju i poštuju, iznad svega. Deci treba uočavati na prave, iskonske vrednosti ali to treba činiti nenametljivo i pažljivo. Vera i jeste sloboda izbora, ona nikog ne tera i od nikoga ne ište ali mnogo daje ako je osećamo bićem celim. Deci treba prilaziti rečima, tanano, a oni će sami, kada odrastu, znati šta je to što će usvojiti a da ih sačini odraslim čovekom."

Rođeni ste i živite u Banja Luci, gde ste najpre stekli pesničku afirmaciju, a sada ste i uspešan novinar. U kojoj meri je taj grad plodno tle za ove vidove stvaralaštva i, uopšte, za ljude koji su posvećeni kulturi i umetnosti?

"Da ne zvuči kao fraza, ali zaista tako mislim, svaka je zemlja je plodna , za sve. Sve što posejete, ako ulažete mnogo truda i rada, mora nići. Istina je da nečemu treba manje, a nečemu mnogo godina da samo izbije iz zemlje, ali svakako na kraju rodi plodom. Banja Luka je jedan divan grad, sa divnim ljudima i isto tako divnim, mladim talentovanim ljudima. Kako u svemu, tako i u ovom gradu vidim njegove dobre strane. Vidim dosta mladih naraštaja koji zaista mnogo obećavaju u svakoj oblasti umetnosti i to me posebno raduje. Vidim grad koji se kulturno uzdiže, napreduje i raste. Ima i loših strana, naravno, ali to je uvek lakše videti, kritikovati i o tome pričati."

Učesnik ste brojnih književnih susreta i drugih kulturnih manifestacija. Poslednjih par godina takva druženja pisaca i umetnika uopšte, bila su retka, zbog pandemije virusa korona. Da li Vam nedostaju takvi vidovi okupljanja i šta oni znače za jednog pesnika?

"Ta mi druženja zaista nedostaju iznad svega, jer sam zahvaljujući njima otvorila olovna vrata koja su me delila od publike. Zahvaljujući tim druženjima i književnim susretima i festivalima, danas imam dobre i pouzdane prijatelje, pa čak i kumove. Kako sam sama ulazila u ovaj svet i prolazila bez „leđa" koja su me nosila, imala sam sreću da učim od starijih i uspešnijih kolega koji su uvek bili raspoloženi za savet, kritiku, pohvalu, na čemu sam im mnogo zahvalna. U krajnjoj liniji, to su neizmerno bogata iskustva i dušekorisni doživljaji."

Član ste književnih organizacija Srbije i Republike Srpske. Mnoge Vaše kolege kažu da od ovakvih udruženja očekuju više nego što ona trenutno pružaju. Kakvo je Vaše iskustvo u toj oblasti?

"Ja sam to nekako sebi drugačije postavila, po hijerarhiji u svom srcu. Ne nadam se, ne očekujem, ne ištem, od života uopšte. Sve što bude preko toga, odlično. Ako ne, opet dobro. Pravda i istina postaju nedostižne na zemaljskom putu. Što pre čovek to shvati, slobodniji je."

Poslednjih godina se uspešno bavite i novinarstvom. Smatrate li da se žurnalistika i poezija negde dodiruju, ili pak da ih treba potpuno razgraničiti?

"Negde se i dodiruju sigurno a to je mesto, i jedno i drugo, koje dopušta onom našem unutrašnjem da iskaže ono najbolje u nama kao i ono što smatramo da je važno za reći, podeliti sa drugima. Pošto se u oba slučaja radi o rečima, trebamo biti odgovorni kakve reči puštamo u etar".

Urednik ste i voditelj emisije "Stiligram", koja se emituje na deset TV kanala. O kakvom tipu emisije je reč i u kojim njenim tematskim oblastima najviše nalazite sebe?

""Stiligram" je emisija koja se emituje već 22. godine, a ja sam deo nje od nedavno. Radi se o autorskoj emisji produkcijske kuće iz Banja Luke „Rec Prodaction", a koju emituje, kao što ste rekli, deset televizijskih stanica, kako ovdašnjih, tako i u regionu i dijaspori. Emisija je kulturnog, spotskog i zabavnog karaktera. Bavi se, između ostalog, svim aktuelnostima iz ovih oblasti. Osim priloga o aktuelnostima, imamo i goste u studiju iz sveta kulture, mode, muzike, sporta. Volimo da ugostimo ljude koji su svojim trudom, radom i zalaganjem učinili mnogo za našu zajednicu. Kao urednik i voditelj trudim se da gledaocima donesem što kvalitetniji i raznovrsniji program, gde svako za sebe može pronaći ponešto što ga zanima. U tome se ne trudim samo ja, već cela ekipa "Stiligrama", na čelu sa Goranom Jakšićem, njenim autorom i idejnim tvorcem."

Zapaženi su i Vaši prilozi na popularnom internet portalu "Pokazivač". Kako je došlo do te saradnje i za koje oblasti ste Vi zaduženi?

"Hvala Vam što ste pomenuli i moju saradnju sa „Pokazivačem" jer su zaista vredni pomena. Sarađujemo više od pet godina, dosta uspešno, verujem da će tako i da ostane. Krenuli smo sa sedmičnim objavljivanjem kratkih priča na njegovim stranicama, sve do „Razgovaraonice sa Nedom", gde su u pitanju intervjui sa našim priznatim i poznatim ljudima iz sveta književnosti, likovne umetnosti, muzike i umetnosti uopšte. Dakle, sa ljudima koji su zaista vredni pomena. Portal je kulturno-obrazovnog karaktera sa zavidnim brojem pratilaca kao i brojem autora koja sarađuju sa njim. Meni je zaista neizmerno zadovoljstvo što sam deo tima "Pokazivač". Imam želju i moralnu obavezu da spomenem i Književnu radionicu "Kodun", dragog prijatelja Ilije Šaule, sa kojom takođe duži niz godina usppešno sarađujem. Sve su to ljudi koji ulažu velike napore da rasteraju tamne oblake iznad kulturnog neba."

Kako Neda Gavrić vidi sebe, kao stvaraoca, u narednim godinama?

"Gde god da me život i stvaralaštvo odnesu i dokle god da me dovedu, želela bih uvek da ostanem negde na sredini i da ne aboravim na jednakost svih nas. Zadržati sebe po svojoj prirodi i ne dozvoliti da me bilo šta, od sve ove prolaznosti, ponese. I zdravlja, pre svega zdravlja. Kako sebi, tako svima nama", kaže Neda za RTS.

 

петак, 26. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво