Читај ми!

Preminuo dr Petar Milošević

U Sentandreji je u 70. godini života 20. novembra iznenada preminuo dr Petar Milošević, profesor univerziteta u penziji i istaknuti srpski književnik. Njegovim odlaskom, srpska zajednica u Mađarskoj izgubila je jednog od svojih vodećih intelektualaca i umetnika.

Petar Milošević rođen je 3. marta 1952. godine u Kalazu, nedaleko od Budimpešte. Otac Milenko je bio uvaženi profesor i dugogodišnji zamenik direktora Srpskohrvatske osnovne škole i gimnazije u Budimpešti. Majka Divna Rafajlović je bila rodom iz Medine, malenog mesta nedaleko od srpskog manastira Grabovca u županiji Tolna.

Petar Milošević je pohađao Srpskohrvatsku gimnaziju, gde je posle studija, 1976. i 1977. godine, radio kao profesor srpske književnosti i jezika. Između 1977. i 1979. bio je stipendista tokom naučnog usavršavanja, a u periodu od 1980-1984. radio je kao asistent na Slavističkoj katedri Filozofskog fakulteta budimpeštanskog Univerziteta "Etveš Lorand".

Od 1984. do 1995. je adjunkt, a 1995. stiče titulu univerzitetskog docenta, a 2011. zvanje univerzitetskog profesora. Kada je reč o njegovom naučnom obrazovanju, godine 1979. odbranio je doktorat u Budimpešti, a 1994. stekao zvanje kandidat književnih nauka, da bi 2000. godine postao habilitovani doktor književnih nauka.

Milošević je napisao brojne studije, analize iz oblasti srpske, hrvatske i mađarske istorije književnosti. Autor je mnogobrojnih prikaza o delima i stvaralaštvu književnika navedenih nacionalnih literatura.

Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka uređivao je rubriku „Kultura" u "Narodnim novinama", bivšem nedeljniku Srba, Hrvata i Slovenaca u Mađarskoj. Pomno je pratio i pisao kritičke članke o radu i delatnosti naših književnika na ovim prostorima.

Milošević je bio član uredništva „Nevena", priloga "Narodnih novina" za književnost, umetnost i kulturu. Osamdesetih godina 20. veka bio je jedan od pokretača književnog časopisa „Glas" koji je izlazio u Budimpešti. Jedan je od osnivača Zadužbine Jakova Ignjatovića, osnovane 1988. godine u Budimpešti.

Od maja 1991. godine, pa sve do aprila 1999. bio je prvi glavni urednik "Srpskih narodnih novina", nedeljnog lista Srba u Mađarskoj. Zahvaljujući njegovom angažovanju, jedno vreme je izlazio i „Almanah" ovog lista.

Od maja 2003. postaje bio je glavni urednik ponovo pokrenutog „Nevena", priloga "Srpskih narodnih novina", koji danas izlazi kao godišnji dodatak "Srpskih nedeljnih novina".

Pored svih svojih aktivnosti Petar Milošević je bio jedan od najplodnijih i najpoznatijih srpskih književnika u Mađarskoj. U saradnji sa Srpskim pozorištem u Mađarskoj ostvario je nekoliko muzičko-scenskih dela.


Dobitnik je sledećih nagrada:
- Povelja Zadužbine Jakova Ignjatovića

- Zlatna značka KPZ Srbije

- Račanska povelja

- Nagrada "Borisav Stanković" (za roman "Tinja Kalaz")

- Nagrada "Branko Radičević" (za ukupan književni opus)


Objavljena književna dela:

- Sentandrejski tipik (Novi Sad, 1990) - zbirka pesama

- Naći ću drugog (Budimpešta, 1994) - pripovetke

- London, Pomaz (Novi Sad - Budimpešta, 1994) - roman

- Mi že Sentandrejci (Novi Sad - Budimpešta, 1997) - roman

- Bitka za Sulejmanovac (Novi Sad - Budimpešta, 2001) - roman

- Vebsajt-stori (Beograd - Budimpešta, 2001) - roman

- Tinja Kalaz (Novi Sad - Budimpešta, 2013) - roman

Stručna literatura:

- Ogledi i kritike (Budimpešta, 1991) - o savremenoj književnosti Srba i Hrvata u Mađarskoj

- A szerb irodalom története (Budimpešta, 1998) - istorija srpske književnosti

- Poezija apsurda (Beograd, 2005, 2008) - studija o poeziji Vaska Pope

- Od deseterca do hiperteksta (Budimpešta, 2007) - književne studije

- Danas, juče, prekjuče (Budimpešta, 2008) - skice i eseji naše književnosti u Mađarskoj

- Storija srpske književnosti (Beograd, 2010) - monografija

Scenska dela (u saradnji sa Srpskim pozorištem u Mađarskoj)

- Avala ekspres (1996) - prepevi stihova Tamaša Čeha i pesme Petra Miloševića

- Maturski sastanak (1997) - pesme Petra Miloševića

- Čudo u Tekelijanumu (2005) - muzičko scensko delo

- Edit Pjaf (2007) - muzičko scensko delo

Antologije koje je priredio:

- Gde nestaje glas? (Budimpešta, 1984)

- Na drugoj obali (Valjevo-Beograd, 1984)

- Pesma budilnika (Budimpešta, 2007)

Hrestomatija:

- Seoba Srba (Budimpešta, 1990)

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво