Читај ми!

Peta sednica Odbora za dijasporu i Srbe u regionu

Na sednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, održanoj 15. marta 2021. godine, predstavljene su dosadašnje i planirane aktivnosti Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu u realizaciji projekata pomoći i saradnje sa Srbima u regionu i dijaspori.

Na početku sednice, predsednik Odbora Milimir Vujadinović je istakao da je ovo istorijski momenat, jer je prvi put na sednici Odbora prisutan direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu. Naveo je da Uprava nije imala direktora od 2015. godine i izrazio nadu da će se u narednom periodu uspostaviti uspešna saradnja Odbora sa Upravom za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Fondom za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu - AP Vojvodina.

Takođe, istakao je da je zajednički cilj Odbora, predsednika Republike i Vlade Republike Srbije da se pomogne Srbima u regionu, poštujući ustavne odredbe zemalja u kojima žive.

Dosadašnje i planirane aktivnosti Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima predstavio je direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon.

Arno Gujon je istakao da je zajedničko za sve Srbe koji žive u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Albaniji, Rumuniji, Mađarskoj i Sloveniji očuvanje srpskog jezika, kulture i identiteta. Prema rečima Gujona, Srbi koji žive od davnina u tim zemljama doprinose ekonomskom i kulturnom razvoju našeg regiona. Istakao je da Srba u regionu prema statističkim podacima ima oko 1,6 miliona i da oko 16 miliona ljudi u svetu govore srpski jezik. Gujon je ocenio da je Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu upravo tu da bi na dnevnom i institucionalnom nivou mogla da sasluša, čuje i pomogne Srbima u regionu. Postavlja se pitanje zašto Srbi u regionu nemaju status nacionalne manjine, kada sunarodnici, koji su malobrojniji u našoj zemlji ga imaju, zašto je ćirilično pismo potisnuto, kada je latinica u Srbiji prisutna.

Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu učestvuje godišnje sa preko 50 miliona dinara za udruženja Srba iz regiona, kao i 50 miliona dinara za udruženja Srbe iz dijaspore. U proseku svake godine Uprava finansira 250 projekata. Trenutno, kao najbitniji projekat, kojim se bavi Uprava je pojednostavljenje konkursa koji su se do sada radili ručno i „peške". Cilj je da digitalizujemo konkurse kako bi se oni uspešnije sprovodili, da se jednim klikom sve realizuje, naveo je Gujon. On je istakao i da je Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu povodom Međunarodnog dana očuvanja maternjeg jezika, koji se obeležava 21. februara, pokrenula kampanju za očuvanje srpskog jezika.

Duško Ćutilo direktor Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu - AP Vojvodina je naveo da je nedavno Fond dobio ovlašćenja da i se pored toga što se bavi pitanjima izbeglih i raseljenih lica bavi i saradnjom sa Srbima u regionu. Istakao je da se Fond već 14 godina bavi stambenim zbrinjavanjem i ekonomskim osnaživanjem izbeglih i raseljenih lica, pre svega iz BiH, Hrvatske i Kosova i Metohije. Raspisani su javni konkursi koji s odnose na stambeno zbrinjavanje i dva programa ekonomskog osnaživanja, naveo je direktor Fonda. Takođe, raspisana su i dva javna poziva koji se odnose na region, i to informisanje na srpskom jeziku i zemljama u regionu i javni poziv za udruženja iz regiona. Jedan od važnijih ciljeva Fonda je unapređenje saradnje u oblasti kulture i obrazovanja, uz poseban osvrt na očuvanje ćiriličnog pisma.

Milimir Vujadinović je naveo da treba obratiti pažnju na popis koji sledi, da se Srbi ohrabre i izjasne onako kako se osećaju. Statistički podaci i popis stanovništva su jedno, dok je zvanično državljanstvo drugo.

„Važno je ohrabrivanje našeg naroda da podnesu u konzulatima zahtev za državljanstvo Republike Srbije, jer ako nemaju državljanstvo, veza se maticom se gubi, a sticanjem državljanstva ona postaje trajna i čvršća", podvukao je Vujadinović. Važno je sprečiti stvaranje novih identiteta na Balkanu na račun urušavanja srpskog identiteta, zaključio je predsednik Odbora.

U diskusiji, koja je usledila, govorili su narodni poslanici Aleksandar Čotrić, Radovan Tvrdišić, mr Jadranka Jovanović i Aleksandar Marković. Oni su čestitali direktoru Gujonu na postavljenju i poželeli mu uspeh u radu. Zajednički su ocenili da je veoma bitno staviti akcenat na očuvanje srpskog jezika i kulture i da je neophodno da zajedničkim trudom i radom doprinesemo očuvanju položaja srpskog naroda u zemljama regiona.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Milimir Vujadinović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Sanja Lakić, Aleksandar Čotrić, mr Jadranka Jovanović, Radovan Tvrdišić, mr Slavenko Unković, Goran Milić, Mladen Bošković, Aleksandar Marković i Hadži Milorad Stošić.

среда, 24. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво