Zadužbinari iz dijaspore pomažu školovanje mladih Srba

Poslednje tri godine Matematička gimnazija u Beogradu dobija iz Amerike nove i moderne računare sa najnovijim matematičkim programima. Svoje stare kompjutera ova gimnazija obnavlja uz pomoć svog američkog donatora Aleksandra Kavčića i poklanja ih osnovnim školama u Srbiji.

„Delom novca koji sam dobio kao autor patenta za unepređenje tehnologije proizvodnje čipova u SAD uložio sam u Fondaciju „Aleksandar Kavčić", koja sarađuje sa Matematičkom gimnazijom, koju sam i ja završio u Beogradu", otkrio je novinarima profesor Aleksandar Kavčić, doktor elektrotehnike i profesor Karnegi Melon univerziteta u Pitsaburgu.

Profesor Aleksandar Kavčić je u Beogradu diplomirao na ETF, otišao je na usavršavanje u Ameriku, predavao je na čuvenom Harvardu i na Univerzitetu Havaji, ali nije zaboravio svoj Beograd i studente u Srbiji.

„Deci treba dati priliku da dostignu svoj maksimum potencijala kroz obrazovanje", govori doktor Kavčić, koji veruje da su znanje i nauka put za budućnosti.

Srećom po mlade učenike i studente u Srbiji, u našoj dijaspori postoje i mnogi drugi profesori, intelektualci i uspešni ljufi koji pomažu školovanje omladine u otadžbini i svetu. U poslednjih sto godina u rasejanju deluje oko trideset fondacija za školovanje i stipendiranje mladih Srba. Najstarija od njih je „Privednik" iz Zagreba, koja deluje od perioda Velikog rata, a najmlađa je Fondacija profesora Aleksandra Kavčića iz Pitsburga.

 Prekomroske fondacije

„U prekomroskim zemljama o obrazovanju mladih Srba u otadžbinskim zemljama do sredine prošlog veka najviše su brinule organizacije Srpski nacionalni savez sa sedištem u Pitsburgu, Srpska narodna odbrana iz SAD i Kanade, ali i Srpska bratska pomoć iz Čikaga i Toronta, koja je delovala i na tlu Austrlije i Evrope. Novi talas osnivanja fondacija za školovanje mladih krenuo je devedesetih godina, kada je došlo da raspada zemlje i napada na Srbe u Jugoslaviji.

U Torontu je, na primer, pri tamošnjem univerzitetu stvoren Fond Milutin Bajčetić u časti dugogodišnjeg predesednika Srpske narodne obrane u Kanadi", sveoči dr Radoje Radojević iz Toronta. 

Legendarni srpski aktivista Milutin Bajčetić, rođen je u selu Mirilović kod Bileće 1902. godine. Bio je emigrant (1926), monarhista i antikomunista. Radio je u rudnicima Alberte, imao je dućan u Kvebeku i hotel u Ontariju. Vodio je SNO u Kanadi od 1944. do 1994. godine. Razvijao je nacionalni duh i predstavljao kanadske Srbe u emigraciji. Rodni kraj je posetio prvi put posle devet decenije i umro u Novom Sadu (1994). Cilj fonda sa njegovim imenom je da stipendira mlade Srbe, koji se školuju i rade. Osnivač fonda je bila njegova supruga Milka Bajčetić u ime SNO.

U Čikagu je početkom devedesetih Vesna Grbović, dekan Ilinois instituta za vizuelne umetnosti poreklom je iz Arilja pokrenula Fondaciju Arlemm da školuje i da preko klasične muzike spaja mlade Srbe, Amerikance i Ariljce. U rodnom Arilju 2013. godine organizovala je Ariljsku letnju muzičku manifestaciju - Arlemm.

Dobrotvori Mira i Slobodan Pavlović su 1993. godine u Čikagu osnovali Fonadciju Teslijanum. Radi u Čikagu i na Univerzitetu Slobomir u Republici Srpskoj kao dokumentacioni centar za obrazovanje studenata i građana, Letnja škola za mlade naučne talente o elektricitetu i kosmosu, kao kongresni centar za konferencije o nauci. Iste godine je počela sa radom i Fondacija princeze Katarine Karađorđević, koja u SAD, Kanadi, Australiji i čitavoj dijaspori okuplja dobrotvore za školovanje dece bez roditelja. Održava susrete srpskih studenata iz inostranstva na Belom dvoru i radi na njihovom povezivanju i saradnji.

"Fondacija Studenica od 1995. godine donacijama pomaže razvoj školstva, umetnosti i pravoslavlja, ulaže u računarske školske centre, obnovu crkava i manastira i obrazovanje mladih. Daje stipendija najboljim srpskim studentima, koji će se školovati u inostranstvu, a zaposliti u otadžbini. Dobitnici su bili, na primer, Milan Radovanović, Milutin Janjić i Ana Ćuričić, danas doktoranti nauka. Organizuje Letnji kamp za decu iz rasejanja u manastiru Studenica. Daje sa dr Predragom Pecićem stipendiju Stela Džatras za talentovane mlade ljude. Sarađuje sa Fondom Marko Jarić i srpskim državnim institucijama", rekla je dr Slavka Drašković, bivši direktor ove ustanove.

Fondacija Studenica osnovana je kao nevladina i neprofitna organizacija u San Francisku. Osnivači su bili Miroslav Majkl Đorđević, Dragoslav Đorđević, Viktor Ćelović, Momčilo K. Tasić i Bora M. Vuković. Dugorični cilj joj je stvaranje boljeg sistema obrazovanaj u srpskim zemljama i očuvanje kulturne baštine. Aktivno deluje u Srbiji i u Republici Srpskoj.

Fond Dr Marko Jarić je osnovan 1998. godine sa ciljem očuvanja uspomene na život i delo jednog od najbriljantnijih srpskih naučnika koji je razvio izuzetnu, ali nažalost kratku, karijeru u fizici radeći u SAD.  Svake godine, 17. marta, na rođendan profesora, Fond dodeljuje naučniku, ili grupi naučnika, godišnju nagradu Marko Jarić za izuzetna naučna dostignuća u fizici.

Doktor Cvetko Jovanović, hirurg iz Floride pri Gimnaziji u Čačku formirao je 2004. svoju Fondaciju sa ciljem da nagrađuje najbolje đake. Rođen 1934. i školovan u Čačku i Beogradu, gde je diplomirao medicinu. Jovanović je radio u Dizeldorfu, Frankfurtu i Majami Biču. Ugledao se na oca dr Svetozara i strica dr Miloja Jovanovića, koji su 1914. godine formirali Dobrotvorni budžet za pomoć u školovanju siromašne dece iz zavičajnog sela Pridvorice. Fondacija nagrađuje godišnje troje učenika sa hiljadu dolara. Sedište joj je u Čačku i Majami Biču.

Fond Prof. dr Radmila Milentijević, kojom se nagrađuju najbolji studenti, magistri i doktori nauka iz istorije, književnosti, srpskog i ruskog i jezika na Filozofskom i Filološkom fakultetu BU, od 2001. jednom godišnje dodeljuje nagrade za predlog istraživačkog projekta koji će svojim rezultatom dati najveći doprinos u oblasti istorije, jezika ili književnosti sa posebnim naglaskom na unapređenje srpsko-ruskih odnosa. Osnivač je dr Radmila Milentijević, profesorka iz Njujorka, nekadašnja ministarka za emigraciju u Vladi Srbije i jedan od zadužbinara, koja pomaže školovanje srpske omladine u otadžbini. Njene stipendije svojevremeno su iznosile hiljadu dolara", rekla je Slavica Petrović iz Amerike.

Profesorka Radmila Milentijević je dobrotvor Saborne crkve i ktitor hrama Sv. Sava u Beogradu. Ktitor je i domaćin slave Prvog beogradskog pevačkog društva. Njen Fond je pomogao izgradnju spomenika vladiki Nikolaju Velimiroviću u Libertivilu, spomenika Filipu Višnjiću u rodnom Višnjevcu, spomen-česme srpskim dobrovoljcima na Solunskom frontu, Parohijskog doma i osnovne škole u Azanji, izgradnju kulturnog centra i parohijalnog doma u Rešici, Rumunija. Pomaže SANU, BU, crkvu Sv. Sava u Njujorku, hram Sv. Jovana Krstitelja u Patersonu.

U Kanadi od 2004. godinne deluje Fondacija Stara Raška, čiji su osnivači bili Dragana i Goran Varaklić iz Toronta, za pomoć srpskom narodu. Za Božić pomoć su dobila deca u Prijepolju, Priboju, Sjenici, Novoj Varoši i Raške u vrednosti od 45.000 dolara. Grupa mladih doseljenika iz Čikaga su početkom 2014. godine aktivirali Fondaciju Tri prsta kao internet organizaciju za pomoć mladima u otadžbini.

 Evropski fondovi

Na Starom kontinentu posebnu brigu o obrazovanju mladih vode Srpska pravoslavna crkva i njene eparhije, Fondacija "Čovekoljublje", zatim Savez Srba u Rumuniji i Srpska samouprava u Mađarskoj preko Srpskih gimnazija u Temišvaru i Budimpešti. Takvu Gimnaziju imaju i mladi Srbi u Zagrebu. Gimnazijalci dobijaju stipendije za nastavak školovanja u svojoj domovini ili u matici Srbiji.

Tokom devedesetih godina prošlog veka i u Evropi su nikle fondacija u Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji za školovanje mladih Srba. Fondacija „Ćesarov" je, na primer, osnovana kao dobrotvorno društvo u Švajcarskoj sa ciljem da pomaže obrazovanje mladih Srba u matici, ali i u rasejanju.

„Osnivači su Veselin i Danijela Ćesarov, poslovni ljudi, humanisti i dobrotvori iz Berna. Samo tokom 2010. godine organizovali su ukupno oko 20 akcija pomoći školama u Beogradu, Pančevu, Jagodini, Ćupriji, Novom Sadu. Posebna je bila kontinuirana pomoć Dečjem selu u Sremskoj Kamenici i podrška mladima u toku studija. U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje i Pokrajinskim sekretarijatom za zaštitu životne sredine, Fondacija je realizovala programe "Za čistije i zelenije škole" u Vojvodini u 2011. godini. U Švajcarskoj Fondacija dodeljuje diplome i nagrade od po 400 franaka najboljim učenicima Dopunske škole na srpskom jeziku. Sedište je u Bernu", rekao nam je Zoran Jovanović, aktivista iz Švajcarske.

Na sličan način deluje od 2006. i Fondacija Mileva Martić Ajštajn pri društvu Nikola Tesla iz Sent Galena u Švajcarskoj. Ona radi na podsticaju naučnih istraživanja i studija mladih Švajcaraca i Srba. Osnivač je Peter Kaiser, predsednik društva koje se bavi negovanjem lika i dela Nikole Tesle i Mileve Ajštajn. Sedište je u Sent Galenu. Naši najuspešniji poslovni ljudi u svetu Madlena i Filip Cepter iz Monaka, imaju dve fondacije koje se bave stipendiranjem mladih talentovanih ljudi za nauku i posebno talentovane sportiste.

Skandinavija ima dugu tradiciju školovanja mladih Srba još od kraja sedamdesetih godina. Tada je, naime, počela da radi Fondacija Rajko i Mej Dermanocić, koja iz fonda od 2,5 miliona kruna finansira školovanje mladih srpskih studenata. Prioritet prilikom dodele stipendije imaju studenti srpskog porekla sa Banije iz Like i sa Korduna. U izbor stipendista uključene su dve akademije SANU i švedska KVA. Stipendije su tokom 2017. godine dobili Ivana Ivković, Ivana Bratić i Tijana Martinović. Sedište fondacije je u Stokholmu.

Građanski rat na prostoru bivše SFRJ probudio je snažan patritozam kod švedskih Srba, koji su odlučili da školuje decu palih boraca sa teritorije Srbije, Republike Srpske i republike Srpske Krajine. Njegovi članovi su bili Srbi i Grci. Fodnaciju ratne siročadi vodio je Aleksandar Polić iz Malmea, a Fondaciju srpske solidarnosti Živorad Stefanović iz Malmea. Članovi fondacija bili su srpski radnici na privremenom radu u Skandinaviji, grčki, rumunski i ruski humanisti iz Malmea, Stokholma i Sklone. Fond je zbrinuo oko hiljadu srpske dece i školovao 61 učenika u otadžbini.

„Godine 2014. u sklopu Bratstva Sveti Jovan, pravoslavnog udruženja građana iz Skandinavije formirali smo Fondaciju za stipendiranje mlade talente poreklom iz bivših republika SFRJ i iz i Švedske. Za stipendiranje mladih telenata u fond je izdvojilo 300.000 evra. Stipendije se dodeljuju kandidatima koji zadovoljavaju uslove da su autori istraživačkih projekata, naučnih studija, umetničkih dela i uspešni studenti na fakultetima. I da intenzivno rade na poboljšanju pozicije pravoslavne omladine u Skandinaviji. I da šanse da se aktivno uključe u politički život u Švedskoj. Stpendije se dodeljuju na Dan Bratstva sveti Jovan, na slavi Sveti Jovan 20. januara", rekao je osnivač Goran Popov, poslovni čovek iz Stokholma.

Među prvi dobitnicima stipendija bili su odlični studenti Nikola Stojanović, Teodora Andonova, Olga Maksimović i Miloš Radović, reprezntativac Švedske u vaterpolu.

U okvitu ovog Bratstva deluje i specijalna Fondacija Jovan Antović radi stipendiranja doktoranata poreklom iz srpskih zemalja na univerzitetima u Skandinaviji. Osnivač je doktor Jovan P. Antović, profesor i doktor medicine u oblasti hematologije na Karolinska Institutu u Stokholmu. Bratstvo i dr Antović su založili nekoliko hiljada dolara da bi pomogli obrazovanje i usavršavanje mladih istraživača iz oblasti hematologije i drugih medicinskih nauka. Kriterijumi za odabir stipendista su kvalitet kandidata i njegovog rada, zatim institucije u koju dolazi i sposobnost relizacije projekta za kratko vreme. Nakon usavršavanja kandidati i doktoranti će ostati u inostranstvu ili će se vratiti u zemlju da rade. Fondacija sarađuje sa univerzitetima u Beogradu, Nišu i Krgaujevcu. Prve stipendije (mr Ida Pruner iz Beograda) dodeljene su u jesen 2016. i 2017 godine. Sedište fondacije je u Stokholmu.

Zbog odličnog znanja i sjajnih ocena naši mladi akademci dobijaju i stipendije stranih država, kao na primer, Austrije, Nemačke, Velike Britanije i SAD, za usavršavanje i sticanje doktorske titule. To su sve dokazi koji govore u prilog izjave doktora Aleksandra Kavčića da je školovanje i obrazovanje mladih Srba naš put u budućnost.

среда, 24. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво