Nigde sela, k'o Dinjaša bela

U organizaciji dinjašanske MO Saveza Srba u Rumuniji, u saradnji sa opštinom Ulbeč, Dinjaš je, 1. decembra, bio pun đakonija i ljudi okupljenih oko tezgi sa lokalnim specijalitetima i proizvodima što registrovanih proizvođača, što meštana.

I čim si od crkve krenuo prema centru sela, dočekale su te čeze i dva upregnuta konja, jedan beo, a jedan boje jesenjeg lišća. Dan je bio hladan, zimski, pa kad obiđeš konje koji njište, odmah sa desne i leve strane ne možeš promašiti tezge sa đakonijama. Negde se krčkao pasulj, negde paprikaš, negde riblja čorba, a k`o „firange" na vetru visile su kobasice, što su ih majstori, svako po svom „tajnom" receptu, spremili.

 Niko iz Dinjaša gladan nije otišao

Na jednoj tezgi Udruženja žena Dinjašanke, čija je predsednica Vesna Klanica, pronalazimo devedesetogodišnju majka Macu. Vitalnija od mnogih mladih žena, umesila je kolač i česnicu i došla da gostima ponudi ono što Dinjaš ume najbolje - topli osmeh i ono obavezno nutkanje: „Pa probaj bar malko, grejota da nam neko, boženaskloniisačuvaj ostane gladan".

Inače, ova je tezga bila i najlepše ukrašena ručnim radovima, kuvaricama, satlicima, buradima, slamom i čuturama, a na stolu raspored, što bi neko rek`o, „logičan": red obletni, red rudica, kifli s pekmezom, ruda s makom, orasima i sirom, rovaca (dinjašanske gurabije), natrevene s jabukama, pa su tu i pogačice s medom, pogačice s čvarcima, tegljene s ludajom, krempite, bele kifle, kifle sa salom, krompiri u čakšire, barena jaja i slanina, pa opet taške i manje poznata, karamela. Sve su to pripremile Lika, Olga, Ivanka, Duška, Vesna, Danijela, Bogdanka, Ljiljana, Jovanka, Cuka, Slavica i Marina. Prste da poližeš, a oko da odmoriš od izobilja.

Uz ogromni uloženi trud i zalaganje sve su se kockice složile i sponzori pronašli, jer ko je god toga dana u Dinjaš navratio, imao je pred sobom gurmanluk po volji, a da ništa neje morao da plati. Sve što je na tezgama bilo izloženo ili se u kotlovima krčkalo, deljeno je posetiocima besplatno. Naroda, pretpostavljate, nije izostalo. Od prvih komšija iz Srpskog Semartona, Fenja, Ulbeča, pa sve do Temišvaraca koji su radoznalo pretraživali štandove u potrazi za starim zaboravljenim ukusima našeg detinjstva.

I kako je vreme odmicalo, tako se plato ispred Doma kulture i nekadašnje zadruge punio narodom i zvaničnicima.

Iz Temišvara su za ovu priliku došli Zlatiborka Markov, sekretar SSR i savetnik u gradskoj opštini, Slavoub Adnađ, srpski poslanik u Parlamentu Rumunije i Slavomir Gvozdenović, počasni predsednik SSR, kao i generalni konzul Vladan Tadić sa suprugom.

Kao domaćin, uz Savu Glišića, predsednika MO SSR, Dinjaš, bio je tu i predsednik opštine Ulbeč Gabrijel Dragan, a doputovali su i politički čelnici: Sorin Grindeanu doskorašnji premijer Rumunije, Eva Đorđeta Andreaš, prefekt županije Timiš, Alina Gorgiu, senator, još četiri poslanika, zatim predsednik i potpredsednik opštine Fenj i mnogi drugi.

 Živa Markov - počasni predsednik MO SSR, Dinjaš

U drugom delu programa, negde oko 15 časova, počeo je kulturno-umetnički program.
Dinjašanski Dom kulture krcat narodom kao u dobrim vremenima. Nije se skoro u Dinjašu desilo da slobodnog mesta nema ni na balkonu, a da je bar pola gostiju odgledalo maratonsku priredbu koja je tarajala dobrih 6 sati vremena.

Veče je vodila Vladica Stojanov, a posle uvodnih pozdrava Sava Glišić je Živi Markovu dodelio Titulu počasnog predsednika MO SSR Dinjaš, za odanost srpskoj zajednici, za nesebičnu pomoć i podršku u očuvanju nacionalnog identiteta.

Zahvalnice za učešće dobili su i učesnici programa i kulinarskih prezentacija kotlića, od lovačkog i svinjskog paprikaša, pasulja, sve do riblje čorbe. A pošto je Kobasicijada zamišljena da bude takmičarskog tipa, posle većanja žirija, prva nagrada za Najbolju kobasicu Dinjaša pripala je ekipi koju su sačinjavali: Svetislav Miškov, Jovica Dobrean, Dragan Pasuljski; druga nagrada pripala je ekipi iz Fenja: Miomiru Čizmašu, Sorinu Ogodeskuu i Dejanu Kostiću, a treća nagrada ekipi Anđelka Stojkovića, Bobana Stojkovića i Joana Jakoba.

Iako van konkursa, Udruženje žena Dinjašanke pobralo je pohvale i aplauze publike i primilo Zahvalnicu MO SSR za nesebično zalaganje i učešće na manifestaciji.

 Kolce za srce, pesma za dušu

U ritmu burnih aplauza počeo je i kulturno-umetnički program. Nastupili su KUD Sveti Nikola, Dinjaš, sa Dinjašanskim nadmetanjima pod uputstvom umetničkog rukovodioca i koreografa Rade Stojanova. KUD „Datina", Ulbeč, izvelo je igre iz planinskog dela Banata. Umetnički rukovodilac i koreograf je Joan Kampeanu. KUD Kruna iz Srpskog Senmartona izvelo je splet igara iz Šumadije. O njima su brinuli umetnički rukovodilac Vesna Struca Čolaković i koreograf Dušan Miladinov. AKUD Mladost, Temišvar, nastupilo je sa igrama iz Studenice i Centralne Srbije. Umetnički rukovodioci su Senadin i Sretko Krstić.
Red je zatim došao na soliste. Dinjašanima su veče ulepšali: Nikoleta Vlasić Grubački, Kamelija Florea, Anka Pancaru, Jasmina Fenjac, Nelu Blidaru, Đeta Argiuš, dok su specijalni gosti došli iz Srbije, tj. Biljana Jeftić i Aleksandar Ilić.

Njih su pratitili orkestri pod vođstvom Lazara Aćimovića, Branislava Markova i Miodraga Grubačkog.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи