Saša Mićković u antologiji "Od A do Š"

Saša Mićković (1980), pesnik, sonetista, zastupljen je u kapitalnoj i obimnoj antologiji srpske lirike, koju je priredio antologičar Johan Lavundi iz Nemačke (Ulm). U antologiji "Od A do Š" (Von A bis Z), zastupljeni su velikani koji stvaraju u poslednjih 800 godina, poput Svetog Save, Monahinje Jefimije, Jelene L. Balšić, Dositeja, Njegoša... Obuhvaćeni su stvaroci koji su rođeni od 1175. do 1982. godine.

Antologija se razgranava na 845 strana i dvojezično je obrađena, tako da je J. Lavundi sve pesme sa srpskog preveo na nemački jezik.

Saša Mićković je do sada napisao sedam knjiga poezije, mnogo poetskih prikaza i kritika, a ova izvrsna antologija, kako Saša kaže, potvrđuje i upotpunjuje rad i pregalački domet, a ojačava volju za poeziranjem.

Urednik i izdavač knjige je Radovan Vlahović, Banatski kulturni centar.

Priređivač, Lavundi u Mićkovićevoj biografiji napominje da je Saša sa samo 37 godina već postao veteran moderne srpske poezije, a da je podigao spomenik sonetu - kao i on njemu, jer je napisao preko 600 pesama.

Mićković je u opširnoj antologiji zastupljen sa sonetom Ćele-kula.

Saša Mićković je srpski pesnik, rođen je u gradu Špital (Austrija) 23. jula 1980. godine, a detinjstvo je proveo u Rači Kragujevačkoj, gde uz strica Radmila Mićkovića počinje s pisanjem prvih soneta. Tada upoznaje i dr Miodraga D. Ignjatovića, koji mu zajedno s Radmilom otvara pesničku riznicu. Saša primenjuje različite sonetne tehnike zahtevne kraljevske forme. Njegova poezija je splet duhovnih, filosofskih i emotivnih niti, koje su upletene u venac od preko 600 soneta. Osmislio je sonetnu formu koja se zove Klepsidrični retrogradni sonet s akrostihom, a ime formi je nadenuo profesor Časlav Đorđević. Taj sonet se može čitati u oba smera.Osnovao je časopis za književnost i kulturu Umetnički horizont. Jedan je od osnivača Književnog kluba Radoje Domanović Rača, čiji je predsednik, a član je i Književnog kluba Branko Ćopić iz Beograda. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada.Živi na relaciji Srbija-Francuska.

 ĆELE-KULA

Gledaj smrt u oči u vekovnoj tami,
Vinuo se Čegar do krvavog neba,
Mrtva usta neće kap vina ni hleba,
U kamenu, kreču, srpska straža čami!

Oderana koža s poginulih glava,
Zjape hladna čela i lobanje šuplje.
Jeza Niš okuži iz očinje duplje,
Zazidanih duša tu devetsto spava!

Kad vetar zasvira pišti Ćele-kula,
Zavijori kosa što gdegde natrula.
Razlije se miris poljanama smrti,

I mrtva se vojska iz kama probudi,
Da granice trošne Srbiji utvrdi,
A svrdlo ubica još lobanje vrti!

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 04. мај 2024.
21° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се