Preobraženjska likovna kolonija u Temišvaru

U ambijentu letnje bašte Saveza Srba u Rumuniji, umetnici iz šest zemalja pronalazili su inspiraciju za svoje likovne kreacije na "Preobraženjskoj likovnoj koloniji", služeći se, nadasve, uhodanim stazama vlastite likovne poetike. Nadahnuti umetnici stvarali su umetničke kreacije u periodu od 23. do 27. jula. Umetnički doživljaj, na ovoj devetoj koloniji, prenosilo je 18 eminentnih umetnika iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Italije, Hrvatske, Srbije i Rumunije.

Nastavljajući tradiciju dobre saradnje između Saveza Srba u Rumuniji, asocijacije Arte i Miodraga Miće Jakšića, predsednik Saveza Ognjan Krstić je na svečanom otvaranju kolonije podvukao tu dimenziju uspešne saradnje, ne skrivajući zadovoljstvo veličanstvenog okupljanja.

U prijatnoj atmosferi u Savezu reči je uputio i generalni konzul Republike Srbije Vladan Tadić naglasivši ulogu Konzulata u uspostavljanju veza i povezivanju umetnika, ujedno podelivši iskustvo prijatnog boravka sa prisutnima. Predsednik Matice iseljenika Srbije Miodrag Mića Jakšić biranim rečima je opisao plodnu saradnju na polju umetnosti između Srbije i Rumunije rekavši da je ovo iskorak u odnosu na prethodne kolonije podizanjem lestvice na viši nivo umetnosti, posebno uputivši epitete organizacionim poduhvatima Saveza Srba i njegovom predsedniku Ognjanu Krstiću.

Prijatno veče raskošnog otvaranja upotpunili su zvuci VIS Generacija i bogato posluženje.

Umetnost se na koloniji osetila kao emocija koja teče rekom imaginacije. Pablo Pikaso bi to iskazao kao umetnost koja je posuda za dolazeće emocije sa svih mesta i iz svih predela. Preobraženjska likovna kolonija je upravo svom snagom preobražavala unutrašnji svet autora iz različitih zemalja. Prepuno je sve bilo suprotnih boja, koje su se graciozno suočavale izazivajući efekat rasplamsane mašte i imaginativnog putovanja. Poput oluje u prirodi, i ovde su umetnička dela nekontrolisano dražila čulo vida posmatrača.

Oživljavajući inspiraciju na platnu, reminescencijom pop-arta uz pomoć apstraktnog ekspresionizma, italijanski slikar Valerio Tonineli, koji dolazi iz prestonice Toskane Firence, poznate po inspirativnim krajolicima, rekao je da i ukrasno okruženje u Savezu pronalazi nadahnjujućim za stvaranje njegovog dela u izradi Brod Polifem. Slikari iz Italije naročito su ostavili svoj autentični izraz kroz slikanje, posebno oni koji su skloni iskazivanju zadivljujućih i romantičnih italijanskih predela.

Koordinatorka likovne kolonije Dana Petkov ovom prilikom primila je i naše umetnike iz Rumunije, slikare Adrijanu Ilin Tomić i Isidoru Stojanov, kao i vajare Nikolu Popovića i Konstantina Grangurea.

Vajar nefigurativnih skulptura Nikola Popović, kome je estetski utisak na prvi pogled najbitniji, vičnim rukama klesao je i pravio svoju trodimenzionalnu drvenu skulpturu. Tom prilikom, Popović je istakao da on oživljava apstraktnu umetnost iz sopstvenog rezervoara inspiracije.

Adrijana Ilin Tomić je isto tako „zarobljena" u svetu apstrakcije. Na njenom platnu boje su tražile druge boje, dok se ona prepustila atmosferi u bašti Saveza da je odvede do skrivenih mesta njenog unutrašnjeg sveta.

"Ne vršim skiciranje pre slikanja. Ne planiram od samog početka šta ću naslikati. Sve zavisi od emocija i kuda me one nose. Dajem bojama slobodu, pa one sugerišu svaki sledeći korak, sledeće forme i boje koje ću koristiti. Verovatno ako ponovo dođete da me posetite narednih dana, nećete više ništa prepoznati na ovoj slici", govori umetnica koja ekspresivno prenosi svoje emocije.

Umetnička dela ostala su Savezu Srba u Rumuniji kao svedočanstvo jedne tišine misli i muzike vida.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво