Srpski cvetovi u klivlendskoj bašti

Dr Nada Martinović sa Univerziteta Kent u Ohaju godinama neguje maternji jezik i kulturu predvodeći prvi i jedini dečji hor srpske zajednice u Klivlendu, gradu koji je sa svima u srodstvu. Nizom aktivnosti, ova Šapčanka baštini tradiciju generacija zaslužnih Srba, zahvaljujući kojima naš narod i njegovi velikani imaju svoj kutak u Klivlendskim kulturnim baštama, ali i u američkom društvu.

Klivlend, Ohajo, američki "šumski grad" na ušću reke Kajahoga u jezero Iri, "grad parkova", dom je preko sto dvadeset nacija, među kojima su Poljaci, Rusi, Nemci, Jevreji, Srbi... Svaka od njih svojim etnosom čini ovo mesto bogatijim. Lepeza kultura, tradicija, trpeza, navika, jezika, otelotvorena je u vidu Kulturnih bašti, u jedinstvenoj konfederaciji vrtova, prirodnog vitraža koji je refleksija istorije, rasta i razvoja Klivlenda i cele Amerike.

Klivlendske kulturne bašte prostiru se na oko 12 hektara u čuvenom Rokfelerovom parku, izgrađenom u periodu 1896-1900. godine. Posebne su po tome što su u njima, kao nigde u svetu, sparene skulpture Majke Tereze i Konfučija u natprirodnoj veličini, te Kopernika, Marije Kiri i Tesle u društvu kompozitora Lista, Baha, Šopena i Betovena. Nigde, sem u Kulturnim baštama Klivlenda, nećete videti veliku Gandijevu statuu u ulici nazvanoj po Martinu Luteru Kingu.

Sve je počelo 14. aprila 1916, kada je novinar i šekspirovac Lio Vajdental pomogao osnivanje prve bašte posvećene Šekspiru, koja će prerasti u Britansku baštu. Upravo je on imao viziju stvaranja američke multietničke oaze, s obzirom na veliki priliv ljudi različitih nacionalnosti u Klivlend. Arhitekta Ernest Boudič zaslužan je što se ta vizija pretvorila u stvarnost. Godine 1932. predstavljena je šesta bašta, slovenačka, koja će kasnije postati jugoslovenska ukrašena bistom Petra II Petrovića Njegoša. Raspadom države Južnih Slovena devedesetih godina, bašta je ponovo pripala Sloveniji, a Njegoševa bista blagovremeno je preseljena u Srpsku kulturnu baštu, osnovanu 2008.

Bašta Srbije, na placu br. 32, sastoji se od centralnog trga sa kamenim mozaikom oko mermerne kocke, na kojoj su ispisana četiri slova "S", i polukružnim betonskim sedištima sa natpisom "Samo sloga Srbina spasava", dok se iznad njih izdiže bronzana ikona Svetog Save. Kameni mozaik je reprodukcija dela iz Hilandara, Pećke patrijaršije i Žiče. Stazom u stilu meandara, pod srpskom zastavom i krošnjama stabala bukve i hrasta, paralelno sa Bulevarom Martina Lutera Kinga, stiže se na drugi trg i deo bašte sa bistom Nikole Tesle. U srpskom delu klivlendskih vrtova kulture, pored Njegoševog, nalaze se još i spomenici kralju Petru I Karađorđeviću, Nikoli Tesli, Mihajlu Pupinu, Stevanu Mokranjcu i Vuku Stefanoviću Karadžiću. Jednim od najzaslužnijih ljudi za oživljavanje Srpske kulturne bašte smatra se Aleks Mačeski, počasni konzul Republike Srbije u Ohaju, u čiju je čast u Bašti posađeno drvo.

Srpski koreni u klivlendskoj zemlji sežu duboko. Prvi Srbin u ovom gradu bio je Lazar Krivokapić, koji se iz Crne Gore u Klivlend doselio 1893. godine. Njegovi sunarodnici i sledbenici uglavnom su bili poreklom iz Like, zatim sa Banije i Korduna, iz Bačke, Banata, Dalmacije i Crne Gore. Srpski jezik je široko rasprostranjen, a kulturne aktivnosti česte, iako Srbi ne čine značajan deo ukupne populacije Klivlenda. Ostaće upamćeno da je republikanac Džordž Vojnovič, sin arhitekte Džordža S. Vojnoviča, poreklom Kordunaša, koji je takođe dao svoj doprinos genezi kutka Kraljevine Jugoslavije u Klivlendskim kulturnim baštama 30-ih godina XX veka, bio gradonačelnik Klivlenda od 1980. do 1989, a potom guverner savezne države Ohajo od 1991. do 1998. i senator iz Ohaja od 1999. do 2011. godine.

Od 1945, u Kulturnim baštama, kojih danas ima 29, dok ih je osam u izgradnji, slavi se Dan jedinstvenog sveta (One World Day). To je praznik veličanja bogatstva klivlendske kulturne baštine, dan koji najbolje opisuje moto ovih vrtova: Mir kroz uzajamno razumevanje. Šarenolika Parada zastava, obilazak bašti, degustacija autentičnih nacionalnih jela, razni kulturni sadržaji, samo su neke od aktivnosti koje ga upotpunjuju. Treću godinu zaredom, deo Dana jedinstvenog sveta bio je i Klivlendski internacionalni folklorni festival, na kojem je ovog avgusta nastupio i Srbiju prezentovao folklorni ansambl "Morava", u društvu harmonikaša Dragana i Milana Đakovića. Organizacija Festivala poverena je dr Nadi Martinović, docentkinji Državnog univerziteta Kent u Ohaju, SAD.

Rođena Šapčanka Nada Martinović živi i radi u Klivlendu od 1997. godine. Već petnaest leta različitim aktivnostima brižno ulaže trud u očuvanje srpske tradicije, jezika i kulture. Dečji hor Sveti Sava u Klivlendu, u kojem pevaju najmlađi iz obe srpske crkve, učeći kroz pesmu jezik svojih predaka, pokrenula je 2002. sa iskustvom decenijskog rada u muzičkoj školi u Srbiji. Pored ostalog, bila je direktor Srpskog filmskog festivala 2012, a posebno se istakla u okviru akcije prikupljanja pomoći za saniranje posledica majskih poplava u Srbiji i Republici Srpskoj 2014. Članica je savetodavnih odbora Klivlendskog muzeja umetnosti, manifestacije One World Day, Tesline naučne fondacije iz Filadelfije, zatim Odbora Međunarodnog saveta Klivlenda Svetske međunarodne mreže, zahvaljujući čemu je angažovana kao umetnički direktor svih gradskih kulturnih manifestacija. Kao da to nije dovoljno, bavi se i predanim naučnoistraživačkim radom, u čemu takođe postiže zapažene rezultate, te je njeno istraživanje o korelaciji pokreta i muzičke kognicije sertifikovano u oblasti neurološke muzikoterapije.

Nada Martinović je Dan jedinstvenog sveta 2015. sa svojim horom obeležila na veoma zanimljiv način, u duhu jubilarne 70. godišnjice ovog praznika - performansom Muziciranje (Children Musicking). Ona je članove hora predvodila meandrima Srpske kulturne bašte posvećujući svakom velikanu po jednu pesmu. Kraj biste Nikole Tesle su se tako mogli čuti zvuci setne melodije Tamo daleko, njegove omiljene, blizu ikone Svetog Save pesma o prvom srpskom arhiepiskopu, a pred Vukom Karadžićem stihovi: Azbuku našu naučićemo lako.... No, ovo je samo delić dosadašnjih aktivnosti Dečjeg hora Sveti Sava, koji godišnje realizuje najmanje jedan samostalan koncert. Od skorašnjih nastupa, izdvajaju se onaj u Klivlendskom muzeju umetnosti povodom Međunarodnog dana etničkih zajednica 2014, sa modernim repertoarom, na Državnom univerzitetu Kent za Božić, kao i potonji, takođe na Univerzitetu.

Naša Nada se ne predaje i već najavljuje nove uspehe, dodajući da je planova mnogo. Uskoro će izlagati o blagotvornom delovanju muzike na zdravlje, u organizaciji mreže Elite Women Around the World, a za oktobar, u saradnji sa Grupom Biljane Regan iz Merilenda, priprema muzičko-modni šou inspirisan tradicionalnim vrednostima i folklorom domovine.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво