Kosmopolita sam, volim svoju zemlju

Proglašen je za najvećeg srpskog avanturistu, obišao više od 80 zemalja sveta, advokat je, putopisac, poliglota...Viktor Lazić se školovao u Engleskoj, a nuđeno mu je i britansko državljanstvo koje je odbio. Naslednik je porodične biblioteke iz 1882. godine, koja sadrži kulturno nacionalno i internacionalno blago.

Plesao je po žeravici u Bugarskoj, bio u Turskoj među Kurdima, u kolu sa sledbenicima Svetog Pauna, susreo se sa jednim od vođa islamske države u Iraku, kupao u nafti u Azerbejdžanu i među ratnim ruševinama u Abhaziji. Molio se u drevnim hrišćanskim crkvama u Jermeniji, obišao je Adžariju, Pridnjestrovlje, Gagauziju i region koji retko ko ume i na mapi da pronađe.

Viktor Lazić, tridesetogodišnjak, advokat, književnik, doktorand kineskog prava i treba li reći, strastveni svetski putnik, veruje da je u osnovi svakog kosmopolitizma iskrena ljubav prema sopstvenoj zemlji. Svoja velika, daleka putovanja uglavnom započinje sa Kosova i Metohije.

„Krenuo sam sa Kosova, nastavio u Bugarsku, Tursku, jugoistok Turske naseljen Kurdima, zatim sam iznenada otišao u Irak, vratio se u Tursku, otišao u Gruziju, Azerbejdžan, Jermeniju, ponovo u Gruziju, brodom iz Turske do Rusije, iz Sočija u Abhaziju i Osetiju, preko Krima u Ukrajinu, Moldaviju, Pridnjestrovlje, Gagauziju, pa sam se preko Rumunije vratio kući", nabraja Viktor.

Bio je i u zatvoru u Južnoj Osetiji.

„To je jedno od najneprijatnijih iskustvava koje sam imao na svim mojim putovanjima, a proveo sam više od 9 godina putujući i obišao više od 80 zemalja...Jedan običan nesporazum na granici, doveo je do toga da su me optužili da sam špijun. Držali su me nedelju dana što u samici, što u malo boljoj ćeliji. Bilo je naporno i neplanirano teško", kaže Viktor.

Vereničko putovanje bilo je rezervisano za Černobilj.

„Nisam znao gde da odvedem moju verenicu, a bili smo u Kijevu, pa sam odlučio da joj priredim, nadam se, nezaboravnu večeru u Černobilju. Obišli smo i spomenik postavljen stotinak metara od samog reaktora", kaže Viktor.

U Viktorovoj novoj knjizi Na vratima istoka opisana je ova uzbudljiva, gotovo filmska priča o 25000 kilometara dugom putovanju legendarnom ladom nivom sa Kosova do čudesnih kavkaskih zemalja i nazad.

Za ladu nivu kaže da je to njegov hotel na četiri točka, odnosno sa četiri zvezdice.

„Iamo sam oko 400 noćenja u ladi, prošao više od 200000 kilometara, išao do kraja Evrope, skroz na Sever, do Norveške, pa do Severne Koreje, preko pustinje Gobi što do sada niko nije učinio...više od 30 zemalja sam samo sa tim autom prošao", kaže Viktor.

Krug oko Crnog mora se zatvorio, a time i ovo putovanje, dugo 5 meseci, završilo. Viktor je na granicu sa Srbijom stigao sa desetak kilograma manje, ali i 2000 knjiga više.

Tradiciju sakupljanja knjiga u porodici Lazić započeo je sveštenik Mihajlo početkom 18. veka, a biblioteka Lazić prvi put je otvorena za javnost 1882. godine. Viktor je 9. generacija naslednika biblioteke u kojoj je, kada je preuzeo bilo tačno 2000 knjiga. Danas se u Muzeju knjige i putovanja Adligat nalazi oko 600 000 bibliografskih jedinica, od čega je 300 000 knjiga.

„Mi imamo više stotina knjiga koje spadaju po opisu u nacionalno blago. Imamo na desetine srpskih knjiga od pre 1800-te, a preko stotinu knjiga iz tog perioda koje nisu srpske. Imamo veoma bogatu kolekciju iz Prvog svetskog rata, srpskih izbegličkih izdanja. Radi se o više hiljada periodike, više od 400 knjiga štampanih na Krfu, Nici, Bizerti, Njujorku, Londonu itd...Pored toga imamo veoma retka prva izdanja srspkih autora, neke od kultnih knjiga srpske književnosti, kao što je Lament nad Beogradom, prvo izdanje iz Johanezburga, zatim Dučićeva Lirika iz Amerike iz 1943, zatim Knjiga o Zmaju Laze Kostića koju imamo sa potpisom. Imamo neverovatnu kolekciju autograma, oko 10000, od Branislava Nušića preko Branka Ćopića do svih značajnijih autora koji su pisali u ili o Srbiji. Nedavno smo dobili knjigu sa potpisom Handkea", kaže ovaj zaljubljenik u knjige i putovanja.

Viktoru svesrdno pomažu članovi Odbora udruženja i brojni kulturni delatnici, Pero Zubac, Milovan Danojlić, Matija Bećković, Ljubivoje Ršumović, Dragoslav Mihajlović, Emir Kusturica i mnogi drugi.

„Naše udruženje funkcioniše kao neka vrsta zadruge pisaca i intelektualaca. U tom smislu, naši osnivači su veoma često poklanjali cele svoje legate, celokupne biblioteke nama...Više od dvadeset legata imamo trenutno. Izdvojio bih legat Miodraga Pavlovića, poklonjen prošle godine, zatim legat Milovana Danojlića, Pere Zupca, porodice Bešević, porodice Leko, Srbe Ignjatovića. Mi takođe pravimo Muzej srpske književnosti. To radimo sa Udruženjem književnika Srbije i Narodnom bibliotekom, a dobili smo i podršku Akademije nauka. U okviru toga imamo posebno odeljenje za predmete. Imamo npr. pisaću mašinu Gvide Tartalje, koji je najveći deo svog književnog opusa napisao na njoj. Ima ćiriličnu, a i latiničnu tastaturu, tako da može da se zameni, a datira od pre Prvog svetskog rata. Imamo i odeljenje rukopisa...imamo rukopise Oskara Daviča, Vojislava Ilića Mlađeg, Tina Ujevića, čak ratna pisma Nadežde Petrović", kaže Viktor.

Muzej knjiga i putovanja jedinstven je po koncepciji i tradiciji, osnivačima i materijalu koje čuva.

„Imamo npr. knjigu od slonovog izmeta sa Tajlanda, zatim knjigu koju možete da pojedete, iz Kine, koja je pravljena od pirinča na poseban način, koja u slučaju gladi može da se napravi u kašu...zatim knjige na štapićima od bambusa, od kamena, papiru od palminog lišća, na metalu, svili, dakle, najrazličitijim materijalima", kaže Viktor.

Ogranak biblioteke i muzeja već je otvoren za javnost u beogradskom naselju Banjica, a u toku su radovi na proširenju prostora u kome će biti moguće filmske projekcije. Takođe, Muzej veliki broj knjiga poklanja bibliotekama širom Srbije, uglavnom školskim. Bibliotečki klub Adligata tako pomaže manje biblioteke, pružajući im savetodavnu, pravnu i pomoć u sređivanju i obradi fondova.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво