"Prosvjeta" organizovala izložbu o Jasenovcu u Beču

Na otvaranju izložbe govorili su Regina Voniš, direktorka bečkog Istraživačkog centra za istorijske manjine, Anica Macka, poslanica u bečkom parlamentu i predsednik SPKD Prosvjeta u Beču, Srđan Mijalković, saznajemo iz Prosvjete Austrija.

Otvaranju su prisustvovali mnogi predstavnici javnog života Beča, prvi sekretar ambasade Srbije u Austriji, Itana Pavićević-Jeremić, vojni ataše ambasade BiH, pukovnik Slobodan Tanasilović, šef predstavništva Repulike Srpske Mladen Filipović, kao i izaslanik Vladike Andreja, sveštenik Nenad Mihajlović koji je prisutnima preneo vladikine pozdrave i toplim rečima pozdravio skup.

Regina Voniš je podsetila da je Jasenovac, najužasniji simbol genocida fašističke Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima u Drugom svetskom ratu. Istakla je žaljenje da je ovaj logor još uvek nedovoljno poznat u Austriji.

Srđan Mijalković je rekao da je jedan od prioriteta Prosvjete negovanje sećanja, ali i podsećanje svih koji su zaboravili na holokaust nad Srbima i ostalima koji je tokom drugog svetskog rata izvršen u NDH. Za one koji o tome malo znaju, ovaj projekat je važan i jednak borbi protiv zaborava i nacizma.

Član uprave Prosvjete Nedeljko Savić, inicijator izložbe, istakao je da se od osnivanja ovo društvo aktivno bavi kulturom sećanja, a da se ove godine navršava 70 godina Jasenovačkog proboja, koje društvo obeležava ovom izložbom. On je naglasio da se u Austriji gotovo ništa ne zna o zločinima nad Srbima počinjenim na Balkanu tokom Drugog svetskog rata, zbog čega je ovakva izložba veoma važna.

Kustos izložbe Tanja Tuleković iz Spomen područja Donja Gradina objasnila je da se izložba sastoji od 15 rol-ap panoa na kojima je objašnjeno šta su bile ekonomije u sastavu koncentracionog logora Jasenovac.

"To su sva okolna srpska sela, u kojima su terani logoraši, u lancima, po svakom vremenu, bez dovoljno hrane i vode, da obrađuju zemlju, kako bi opskrbili ustaše namirnicama. Ova tema je specifična po tome jer su najznačajnija verbalna svedočanstva logoraša. Na taj način je koncipirana ova izložba", objasnila je ona.

Prosvjeta je u saradnji sa predstavništvom Republike Srpske u Austriji napravila prevod tekstova izložbe na nemački jezik. Mladi tim prevodilaca, pod vođstvom sekretara društva, Grozdane Bulov, uradio je sjajan, nimalo jednostavan posao. Prosvjeta je ponosna na Tamaru Pavlov, Ninu Stanišljević, Sandru Brajović i Zorana Simićevića. Za dizajn plakata i prevoda odgovoran je Danijel Majstorović iz Grafikom-a.

Izložba se, kako je planirano, posle Beča seli u Slovačku i Mađarsku, a postoji zainteresovanost i drugih gradova u Austriji, Linca, Graca i Salcburga.