Rezultati istraživanja o sreći i porodicama sa decom u Srbiji

Istraživanje „Sreća i porodice sa decom u Srbiji" koje je sproveo Unicef, pokazuje da je jaka porodica najvažnija za sreću. Cilj istraživanja je da se podstakne debata o načinu na koji porodicu možemo da vratimo u prvi plan.

Kampanjom u programima medijskog sistema RTS -a, promovisaćemo dečja prava i animirati društvo da pomogne porodicama sa decom da prevaziđu probleme. Cilj: srećna porodica i bezbrižno odrastanje dece u njoj.

"Odnos porodice i sreće je zanimljivo pitanje. Porodica može da doprinese sreći pojedinca ali nekada može da bude uzrok i različitih problema. Mi smo kroz ovo istraživanje, koje je pomogla Hemofarm fondacija, hteli da saznamo šta karakteriše srećne porodice u Srbiji." rekla je Katlin Rašić, predstavnica Unicefa u Jutarnjem programu RTS-a.

Za potrebe Unicefa, studiju o porodicama i sreći sproveo je „CENTAR za istraživanje javnih politika". Istraživanjem je obuhvaćeno 600 domaćinstava u Srbiji koja žive u 28 opština. Uzorak je stratifikovan i slučajan. Podaci su prikupljeni telefonskim intervjuom u trajanju od dvanaest minuta, pri čemu je u intervjuu učestvovao jedan od roditelja, odnosno, staratelja dece.

Katlin Rašić, Unicef : "Naš uzorak se odnosio na porodice sa decom, nismo uključili samačka domaćinstva odnosno ljude koji žive sami. Zato su rezultati naše studije negde pozitivniji u odnosu na druga istraživanja, kojima je bila obuhvaćena cela populacija."

Osim sreće, mereni su faktori koji su se u svetu pokazali kao važni za sreću: odnosi unutar porodice, porodične navike i roditeljstvo, zatim podrška proširene porodice i prijatelja (socijalna povezanost); struktura porodice i opšte demografske karakteristike kao i materijalni status / primanja i zdravlje.

Marko  Milanović, Unicef :"Po kriterijumu materijalnog statusa,  rezultati ovog istraživanja pokazali da prihodi jesu značajan faktor sreće porodice onda kada nije moguće ostvariti osnovne životne potrebe (za grejanje, stanarinu, ishranu...). To je ono gde novac utiče na sreću što je oko 10 odsto u ovom istraživanju. Sve preko toga- novac nije više toliko važan. Odnosno, više novca ne donosi zaista i pravu sreću jedne porodice već tome doprinose drugi faktori".

"Mi smo ustvari gledali porodice koje su rekle da su srećne i sagledavali njihove karakteristike." rekla je Katlin Rašić.  "Saznali smo da su srećne porodice one u kojima su razvijeni dobri odnosi unutar članova porodice, gde postoji odnos poštovanja, razumevanja i poverenja, partnerstvo među roditeljima ali i među roditeljima i decom. Ono što porodice čini manje srećnim su konfliktni, loši porodični odnosi, gde postoji nerazumevanje i nepoštovanje među članovima porodice. I to je možda nešto što se najjasnije vidi kroz naše istraživanje"

Marko Milanović, Unicef: "Ispitanicima smo postavili pitanje šta ih čini srećnim a zanimljivo je da je preko 80 odsto porodica, na pitanje da izdvoje jedan poseban primer kada su osetili najveću porodičnu sreću - izdajalo kao primer zajedničko provedeno vreme. Oni su prepoznali te zajedničke aktivnosti kao nešto što ih čini srećnim: zajednička šetnja (73 odsto), razgovori pred spavnje ili čitanje priča (67 odsto), potom zajednički odlasci u bioskop ili bavljenje sportom...A kada smo ih pitali "Šta vam je potrebno da budete srećni?", tek onda su se njihovi odgovori odnosili na materijalno, na novac.."

"Ako se vratimo u daleku prošlost, videćemo da je sreća bila centralni pojam u definisanju suštine života, načina na koji bi život trebalo da se vodi, pa i načina na koji se, u krajnjem slučaju, uređuje država. Stari Grci i Rimljani naglašavali su disciplinu življenja, smatrajući da su umerenost i saosećajnost centralne vrline koje bi čovek trebalo da poseduje i da se te vrline moraju sistematski podsticati.  Po Aristotelu, sreća je "smisao i svrha života, čitav cilj i kraj ljudskog postojanja". Slično tome, i osnove hrišćanstva uočavaju da je smisao života u našim  odnosima sa drugim ljudima, a budizam preporučuje kao glavni izvor lične sreće - sposobnost saosećanja sa drugima.." navodi se u studiji čiju kompletnu verziju možete pročitati putem ovog linka na internet portalu kancelarije Unicefa u Srbiji : http://www.unicef.org/serbia/StudijaoSreci-Integralno.pdf

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво