Antologija pesnika

Možete čuti kako svoje stihove govori Ljubivoje Ršumović.

Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je 1965. godine diplomirao komparativnu književnost na Filološkom fakultetu. Prve pesme je objavio 1957. godine u užičkim „Vestima" i beogradskim „Književnim novinama". Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu, kao urednik i autor emisija „Subotom u dva", „Dobro jutro, deco" i „Utorak veče - ma šta mi reče". Godine 1968. prelazi u Televiziju i radi poznate serije „Dvogled", „Hiljadu zašto" i „Hajde da rastemo". Kao televizijski poslenik napisao je i režirao preko šest stotina emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu „Fazoni i fore" imala je sto pedeset dve epizode. Pored programa za decu, uradio je i nekoliko dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija „Dijagonale - priče o ljudima i naravima", u kojoj predstavlja pojedine etničke grupe, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Gorancima, Piperima, itd. Objavio je 86 knjiga, uglavnom za decu. Najpoznatiji naslovi: „Ma šta mi reče", „Još nam samo ale fale", „Vesti iz nesvesti", „Pričanka", „Pevanka", „Nevidljiva ptica", „Domovina se brani lepotom", „Sjaj na pragu", „Rošavi anđeo", „Zov tetreba", „Uspon vrtovima", „Pesme uličarke", „Severozapadni krokodil", „Pošto prodaš to što misliš", „Opasan svedok", „Ne vucite me za jezik", „Gujina stena", „Bukvar dečjih prava", „Tri čvora na trepavici", „Poverenje u Sunce", „Tajna ledene pećine", „Beli paketi", „Sunčanje na mesečini", „Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke", „Zauvari"... „Vidovite priče", „Vid iz Talambasa", „Šumkula u škripcu". U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: „Šuma koja hoda", „Nevidljiva ptica", „Baba Roga", „Rokenrol za decu", „Uspavana lepotica", „Au, što je škola zgodna", „U cara Trojana kozje uši", „Snežana i sedam patuljaka"...

Dobio je književne nagrade: „Neven", „Mlado pokolenje", Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten pesnika za decu u Crvenki, Nagradu „Porodica bistrih potoka" Udruženja književnika Srbije, nagradu za dramu „U cara Trojana kozje uši" na festivalu pozorišta za decu u Kotoru, Zlatni beočug, nagradu „Politikinog zabavnika" za knjigu „Tri čvora na trepavici", nagradu „Duško Radović" i titulu „Saradnik Sunca", Instelovu nagradu za poeziju, nagradu „Miroslav Antić", nagradu „Princ dečjeg carstva Tamaris" u Banjaluci, i nagradu „Branko Ćopić" za knjigu „Sunčanje na mesečini"... Dobio je, takođe, i dve zapažene međunarodne nagrade: „Pulja" u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, i nagradu Uneska za „Bukvar dečjih prava", na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju. Dela su mu prevedena na više stranih jezika.

Autor je i tri udžbenika za osnovne škole: „Deca su narod poseban", za predmet Građansko vaspitanje, „Azbukvar" i „Pismenar".

Uporedo sa književnim radom, bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba „Crvena zvezda". Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni sudija u karateu. Od 1986. do 2002. Bio je direktor Pozorišta „Boško Buha". Jedan je od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine „Dositej Obradović". Bio je osnivač i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji „Prijatelji dece Srbije".

Celog života bavio se fotografijom kao hobijem! Više nije član Udruženja književnika Srbije.

Urednik emisije: Veljko Žujović

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи